Svjetsko gospodarstvo porast će ove godine za 3,2 posto, stoji u jesenskim prognozama MMF-a. To je za 0,2 postotna boda viša prognoza nego u srpnju. Sličnu gospodarsku aktivnost od 3,1 posto očekuju i u idućoj godini. Ocjena je MMF-a da bi utjecaj američkih carina na svjetsku ekonomiju ove godine ipak mogao biti manji nego što se očekivalo. No gospodarstvo je i dalje krhko, pretežu rizici koji bi mogli zakočiti aktivnost, upozoravaju.

Ovo su globalne prognoze rasta
Gospodarstvo eurozone trebalo bi u ovoj godini porasti za 1,2 posto, 0,2 postotna boda snažnije nego što su predviđali u srpnju. U idućoj godini aktivnost bi u eurozoni trebala porasti za 1,1 posto.

Američko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti za 2,0 posto i za 2,1% u 2026. Kinesko gospodarstvo trebalo bi pak u ovoj godini porasti za 5,2 posto i za 4,7% u 2026. Indijsko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti za 6,6 posto i usporiti na 6,2% u 2026.

Aktivnost u ruskom gospodarstvu trebala bi pak naglo usporiti u ovoj godini, na 0,6 posto i 1,0% u 2026. To je znatno manje nego lani, kada je rusko gospodarstvo poraslo čak 4,3 posto.

Trgovinske napetosti i carine bi mogle usporiti rast
Trgovinske napetosti još prijete svjetskom gospodarskom rastu. Daljnje podizanje carina i poremećaji u nabavnim lancima u idućoj bi godini mogli smanjiti ekonomski rast – kažu u MMF-u.

“Carinski šok ostavio je zasad manje posljedice nego što smo u početku mislili. SAD je postigao trgovinske sporazume s više zemalja i odobrio brojna izuzeća, a mnogi američki partneri odlučili su da neće uzvratiti istom mjerom. Tako je sustav trgovine ostao više-manje otvoren. Privatni sektor dobro je reagirao i naručivao je robu ubrzanim tempom, preusmjerivši u kratkom roku nabavne lance”, smatra Pierre-Olivier Gourinchas, glavni ekonomist MMF-a.

Američko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti za 2 posto. Uz carine, trenutačno ga koči stroža imigracijska politika – kažu u MMF-u. Potražnja za radnicima je smanjena, nezaposlenost niti raste, niti pada. Također, dolar je oslabio, a ulaganja potaknuta umjetnom inteligencijom doživljavaju procvat, što podupire gospodarsku aktivnost, ali i potpiruje i inflaciju. Složena je to situacija za vođenje politike kamatnih stopa, kaže prvi čovjek američkog FED-a.

“Ne postoji put bez rizika dok se krećemo između naših ciljeva, a to su zaposlenost i inflacija. Ekonomske prognoze stalno se mijenjaju, jer iz mjeseca u mjesec pristižu nove informacije. A o njima ovisi naša monetarna politika. Buduće odluke donosit ćemo na temelju razvoja gospodarskih izgleda i ravnoteže rizika, a ne slijediti neki unaprijed zacrtani put”, rekao je predsjednik FED-a Jerome Powell.

Španjolska ostvarila najveći rast u Europi
Među velikim europskim gospodarstvima i ove bi godine najsnažnije trebala porasti Španjolska, za gotovo 3 posto. Dok se Njemačkoj predviđa vrlo skromnih 0,2 posto rasta. Ni Francuska ni Italija ne prelaze 1 posto gospodarskog rasta. Europske burze pak uglavnom prate smjer kretanja na Wall Streetu.

“Donedavno su u svijetu okolnosti za investitore bile sasvim dobre. Sve dok Donald Trump nije izazvao znatna previranja na tržištima svojom izjavom o daljnjem povećanju carina za Kinu. Indeksi su pali, pogotovo tehnološke dionice. Zatim se stanje stabiliziralo, no mislim da će Trumpove odluke i dalje unositi nemir na tržište”, uvjeren je burzovni analitičar Oliver Roth.

Kineski rast gospodarstva sada je iznad 5 posto, no iduće bi godine mogao pasti na 4,7 posto. Na više američke carine odgovorili su slabijim tečajem juana, državnim potporama, ali i preusmjeravanjem izvoza u Aziju i Europu, piše Financa.