Nužno postepeno započeti usklađivanje cijena električne energije na tržnoj osnovi, uz zaštitu energetski ugroženih kupaca

Predsjednik Bosanskohercegovačkog odbora CIGRE Zijad Bajramović je na otvorenju 17. savjetovanja elektroenergetičara BiH (CIGRE) u Neumu ukazao da se energetski sektor BiH suočava s ozbiljnim izazovima i velikim transformacijama. 

Prošla godina obilježena je smanjenom proizvodnjom uglja i nepovoljnim hidrološkim uvjetima, dok su privatni investitori ostvarili značajan rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

 - U naredne tri godine, planirano je priključenje oko 1.500 MW novih solarnih i vjetroelektrana, koje će godišnje proizvoditi približno 3 TWh električne energije. To je ogroman iskorak, ali i ozbiljan izazov, jer bez modernizacije i širenja prijenosne i distributivne mreže riskiramo zagušenja i nestabilnosti u sustavu, ocijenio je Bajramović ističući i da je za stabilnost elektroenergetskog sustava potrebna izgradnja novih 110 kV trafostanica i završetak prelaska na 20 kV razinu. 

Prema njegovim riječima, procjene pokazuju da je do 2030. godine potrebno uložiti oko 1,4 milijarde KM u elektrodistributivne sustave, što je ulaganje koje se smatra ključnom za sigurnost i održivost. Bajramović je podsjetio i da je konačno izvješće ENTSO-e o raspadu sustava iz lipnja 2024. jasno pokazao da ulaganje u stabilnost nije opcija, već nužnost.

- Nemoguće je izbjeći povećanje cijena mrežarine, ali je vrijeme i da se uvede G-komponentu, koju trebaju plaćati proizvođači električne energije za korištenje prijenosne i distributivne mreže. Javna elektroprivredna poduzeća godinama amortiziraju socijalnu politiku niskih cijena, što umanjuje njihov investicijski kapacitet. Stoga moramo postepeno započeti proces usklađivanja cijena električne energije na tržnoj osnovi, uz istodobnu zaštitu energetski ugroženih kupaca, poručio je predsjednik Bosanskohercegovačkog odbora CIGRE Bajramović. On je napomenuo i da s početkom naredne, 2026. godine, počinje primjena europskih pristojbi na emisije CO₂ (CBAM), koje će u potpunosti obuhvatiti naš izvoz električne energije. Dodatni problem koji stvara CBAM je što onemogućava izvoz i trgovinu električne energije iz obnovljivih izvora, zbog čega je nužno da BiH postane članica u europskoj asocijaciji izdavatelja jamstava podrijetla. - BiH se obvezala uspostaviti burzu električne energije i sustava za trgovanje emisijama, koji će biti pandan europskom ETS-u. Usvajanje Zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije predstavljat će bitan korak ka europskim integracijama i modernizaciji domaćeg tržišta, ali i preduvjet da električna energija do 2030. godine bude izuzeta od CBAM oporezivanja, dodao je on.

Na savjetovanju elektroenergetičara BiH u Neumu sudjeluje više od 500 inženjera i drugih stručnjaka iz BiH, kao i gosti iz Hrvatske, Slovenije i Srbije. Na temelju 160 stručnih referata koji se tiču sadašnjosti i budućnosti elektroenergetskog sektora, oni će se, među ostalim, fokusirati na elektrifikaciju prometa, širu primjenu toplotnih crpki, ulaganja u baterijske sustave za skladištenje te na razvoj industrije i uslužnog sektora. Na ceremoniji otvaranja savjetovanja, dodijeljena su priznanja za životno djelo uglednim domaćim stručnjacima s dokazanim međunarodnim kredibilitetom. Dobitnici su Alija Muharemović, Nikola Rusanov, a naknadno će biti uručeno Mati Žariću.