Bosna i Hercegovina je praktično izgubila još jednu godinu kada je riječ o konkretnom napretku na europskom putu te će se, ako domaće vlasti do kraja godine ne ispune nužne uvjete za provedbu Plana rasta za Zapadni Balkan, suočiti s novim umanjenjem sredstava EU-a, upozorio je šef Delegacije EU-a i specijalni predstavnik EU u BiH, veleposlanik Luigi Soreca, predstavljajući izvješće Europske komisije o BiH za 2026. godinu. Kako je ocijenio, europske integracije formalno ostaju strateški cilj države, ali se BiH, istodobno, sve više udaljava od europskog puta. 

- Osnovna poruka ovogodišnjeg izvješća je nedvosmislena: europske integracije deklarativno ostaju strateški cilj BiH, ali se zemlja sve više udaljava od svog europskog puta, prenio je Soreca.

Posljedice po svakodnevni život građana

Šef Delegacije EU-a u BiH nadalje je ukazao da su uoči Općih izbora 4. listopada zabilježeni intenziviranje političkih podjela, retorika usmjerena protiv europskih integracija i političkih istupa koji nisu pridonijeli reformskim procesima. 

- Suštinski, govorimo li o konkretnom napretku, ovo je bila izgubljena godina, prenio je Soreca uz opasku kako ovogodišnje izvješće, pak, prepoznaje i određene pozitivne pomake, uključujući napredak u borbi protiv organiziranog kriminala, zaštiti intelektualnog vlasništva i carinskim politikama, kao i činjenicu da je BiH zadržala potpunu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. 

No, kako je ukazao, ukupna slika pokazuje da BiH propušta važne prilike i zaostaje za susjedima. 

- BiH, iznad svega, treba otkloniti dugogodišnje slabosti u oblastima koje nazivamo temeljnim pitanjima, a to su pravosuđe, borba protiv korupcije i sloboda izražavanja, poruka je šefa Delegacije EU-a u BiH koji je ponovno upozorio da je BiH jedina država Zapadnog Balkana koja još nije dobila nijedan euro iz Instrumenta za reforme i rast u okviru Plana rasta EU. 

- Izostanak napretka na europskom putu ima stvarne posljedice po svakodnevni život građana a koje se ogledaju u zastarjeloj digitalnoj infrastrukturi, visokom stupnju zagađenja, radnim mjestima koja zahtijevaju nisku razinu kvalifikacija, nedovršenim transportnim koridorima te nedostatno financiranim školama i bolnicama, precizirao je.

Odgovarajući na novinarsko pitanje je da Plan rasta definitivno propuštena prilika ili postoji mogućnost produženja rokova, Soreca je podsjetio da je EU od početka godine jasno ukazivala da je krajnji rok za ispunjavanje potrebnih uvjeta kraj ove godine. 

- Nažalost, bez pravih iskoraka koji će omogućiti zakonsku osnovu za realizaciju Plana rasta, neizbježna je odluka o umanjenju sredstava, naveo je uz napomenu da će se model financijske podrške uvjetovane provedbom reformi sve više primjenjivati i u narednom proračunskom ciklusu EU-a, onom za razdoblje 2028.-2034. godine. 

Govoreći o mogućnostima postupne integracije BiH u europske strukture, podsjetio je da građani mogu osjetiti konkretne koristi od približavanja EU i prije formalnog članstva. 

- Za dobrobit građana, od presudnog je značaja da BiH u potpunosti iskoristi ove mogućnosti. Druge zemlje regije provode reforme i grade ključnu infrastrukturu koja će im osigurati uspjeh u budućnosti, a još uvijek nije kasno da im se pridruži i BiH, poručio je Soreca koji je iskazao očekuje da će nove vlasti biti uskoro formirane i da će europske integracije biti vraćene u središte političkog odlučivanja.

- Mi smo tu pomoći, pružiti podršku i osigurati da sve prilike budu dostupne. No, potrebna je promjena pristupa domaćih vlasti. Spremni smo razmotriti i nove strategije i načine kako ostvariti napredak, jer je očito da je BiH već nekoliko godina u zastoju na europskom putu, kazao je Soreca i najavio da će, iako je prerano govoriti o mogućem sastavu novih vladajućih koalicija, će razgovori biti nastavljeni sa svim političkim akterima, uključujući predstavnike iz Banje Luke.

Krišto uručeno Izvješće Europske komisije o napretku 

Izvješće Europske komisije o napretku BiH za 2026. godinu je, u ime Europske unije, predsjedateljici Vijeća ministara BiH Borjani Krišto uručio specijalni predstavnik i veleposlanik EU u BiH Luigi Soreca. Prilikom svoga susreta, Krišto i Soreca razmijenili su mišljenja o budućim koracima i perspektivi BiH na europskom putu. Reforme koje su učinjene do sada, kao i novi iskoraci, pomoći će BiH u procesu integriranja, ocijenili su sugovornici te konstatirali da je, nakon nedavno održanih Općih izbora, jasno da svi politički dužnosnici trebaju iskazati opredjeljenje da BiH uspostavi novu dinamiku i ubrza potrebne reforme.

 Zovko kontra EU: BiH ne treba nove prodike 

Željana Zovko, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, razočarana je što Europska komisija u ovogodišnjem izvješću o proširenju nije, po njenom mišljenju, dovoljno prepoznala složenu političku i ustavnu zbilju BiH. Zovko je u raspravi na sjednici Odbora Europskog parlamenta za vanjske poslove (AFET), koja je uslijedila nakon što je povjerenica EU-a za proširenje Marta Kos predstavila Paket proširenja za 2026., dovela u pitanje pristup Komisije prema BiH, a osobito način na koji je u izvješću tretiran status Ureda visokog predstavnika (OHR). 

Prema njenim riječima, nedovoljno se uzima u obzir složeno ustavno uređenje BiH i ulogu međunarodne zajednice u poslijeratnoj reformi administracije. Zovko je kritizirala i kriterije po kojima Komisija ocjenjuje reforme u BiH te je ukazala na tehničke zahtjeve zbog kojih je, kako je ustvrdila, blokirano 400 milijuna eura. 

– Zaista mislite da će tehnički detalji koji zadržavaju 400 milijuna eura jedne zemlje koja je izašla iz rata poslužiti kao primjer za buduće poslijekonfliktne zemlje poput Ukrajine?, upitala je Zovko te poručila da našoj zemlji ne trebaju nove prodike, već konkretna pomoć i politička podrška. 

- Bez razumijevanja ustavnog uređenja BiH i osiguravanja ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, nema ni održivog napretka na europskom putu, izričita je ova eurozastupnica koja je, pak, pozdravila to što je u izvješću prepoznata potreba za reformom izbornog zakonodavstva BiH sukladno presudama Ustavnog suda BiH. No, konstatirala je da je izostao konkretan iskorak ka otvaranju pristupnih pregovora.