Oporbena bjeloruska čelnica Svjatlana Tihanovskaja pozvala je u srijedu Europsku uniju da još dodatno pojača sankcije režimu Aleksandra Lukašenka koji preživljava samo zahvaljujući ratnim ugovorima s Rusijom, istaknuvši da ne samo Bjelorusija već i Europa moraju biti spremne kada dođe trenutak promjene.

Tihanovskaja i njezin suprug Serhej Tihanovski, koji je u lipnju pušten iz zatvora nakon odsluženih pet od 20 godina, održali su govore na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.
"Represija se nastavlja, ne zato što je režim jak, već zato što je slab. Zato što ga ljudi preziru. Diktator zna: onog trenutka kada represija prestane, Bjelorusi će ustati. I da, sankcije djeluju, bez obzira što kažu apologeti režima, i zato nije vrijeme za popuštanje pritiska. Vrijeme je da još žešće pritišćemo i tražimo više", rekla je Tihanovskaja zastupnicima.
Po njezinim riječima, učinak sankcija je vrlo vidljiv i one primoravaju režim u Minsku na ustupke i da oslobodi ljude iz zatvora.

"Također, gospodarstvo stagnira, deficit nastavlja rasti, i režim preživljava samo zahvaljujući ratnim ugovorima s Rusijom", rekla je Tihanovskaja.

Pozvala Europu da zadrži pritisak
Pozvala je Europu da zadrži snažan pritisak, sve dok režim ne prestane zatvarati ljude, ucjenjivati Europu s migrantima, naoružavati ruski rat i sve dok se Bjelorusija ne otisne na put prema demokraciji.

"Pozivam EU da zadrži pritisak. Vaše su karte jače, čuvajte ih do pravog trenutka", poručila je Tihanovskaja.
Podsjetila je da su Bjelorusi prije pet godina na spornim izborima izabrali mir, demokraciju i europsku budućnost, no ona je nemoguća sve dok je Lukašenko na vlasti.
Dok su neovisne izlazne ankete 2020. ukazivale na pobjedu Svjatlane Tihanovskaje na predsjedničkim izborima u kolovozu te godine, bjelorusko Središnje izborno povjerenstvo objavilo je da je Aleksandar Lukašenko, na vlasti od 1994., pobijedio s više od 80% glasova.
Rezultati, koje je oporba proglasila namještenim, izazvali su raširene mirne prosvjede koje su državne sigurnosne snage nasilno ugušile, što je rezultiralo masovnim i sustavnim kršenjima ljudskih prava. Trenutno u Bjelorusiji ima preko 1200 političkih zatvorenika, uključujući i ovogodišnjeg dobitnika nagrade Saharov za slobodu misli Andrzeja Poczobuta.

"Prva stvar koja nam treba su slobodni i pošteni izbori"
"Prva stvar koja nam treba su slobodni i pošteni izbori. Podsjećam vas: uvjerljivo smo pobijedili prije pet godina i ponovo ćemo pobijediti. Ali, prije svega ovoga: Ukrajina mora pobijediti", poručila je Tihanovskaja.
Po njezinim riječima, uspjeh Ukrajine će otvoriti put svim nacijama koje žive u sjeni Carstva - ne samo Bjelorusiji, već i Armeniji, Gruziji i Moldaviji.

"Dajte Ukrajini sve što treba, ne samo da se održi, već da pobijedi". rekla je Tihanovskaja.

Posredovanjem američke diplomacije, Serhej Tihanovski je u lipnju pomilovan i pušten iz zatvora, zajedno s još 13 političkih zatvorenika. Bio je predsjednički kandidat 2020., ali je uhićen i osuđen na 18 godina zatvora zbog "organiziranja nereda" i "poticanja mržnje", a zatim na dodatnih 18 mjeseci zbog "neposluha".
On je danas u govoru u EP-u, kojeg je najavio, kao "iskren, s vrlo malo političke korektnosti", rekao da je "prije pet godina narod rekao da je dosta i u jednom trenutku sam pomislio da možemo pobijediti".
"Neki dužnosnici Lukašenkove vlade su iskazali razumijevanje, ali nisu prešli na stranu naroda. Zašto? Kad je došao trenutak, u bitku su ušli Rusi, ali Europljani nisu. Zbog oklijevanja Europe, Bjelorusija, koja je tada bila potpuno spremna poslati članicom EU-a, ostavljena je sama. Moskva je preuzela (stvari)", rekao je Tihanovski.
"To nije bilo samo tragično i nepošteno, nego i velika strateška pogreška. Time što nije uspjela zaustaviti Putina u Bjelorusiji, Europa je gotovo omogućila rat u Ukrajini", rekao je Tihanovski.
Sada će, nastavio je, milijarde biti utrošene u europsku obranu.

O hibridnom ratovanju
"Koliko je to glupo. Trebalo je s djelićem tih novaca učiniti ono što je trebalo učiniti u Bjelorusiji u pravom trenutku. Ali taj trenutak je prošao", rekao je Tihanovski.
On ističe da je pobjeda u ovom ratu, koji je i hibridni, moguća samo onima koji preuzmu inicijativu.
"Svi bi imali prednost kada bi Bjelorusija postala neutralni most između Europske unije i Rusije. To bi bilo dobro za obje strane", rekao je Tihanovski.
Putin, nastavio je, vidi Bjelorusiju drugačije: kao tampon zonu, kao vojnu bazu koju može koristiti za pritisak na susjede.
"Sada je Europa ta koja mora preuzeti vodstvo na svojoj istočnoj granici i mora biti glavni partner Bjelorusije prema demokraciji. (...) Mi imamo plan kako postati sljedeća Finska istočne Europe. Nemojte nas ostaviti na cjedilu kao prošli put", rekao je Tihanovski uz veliki pljesak zastupnika.
Ranije je u raspravi o Bjelorusiji povjerenik Europske komisije Dan Jorgensen rekao da je EU izdvojio 170 milijuna eura za potporu bjeloruskim građanima te da je Europska komisija iznjedrila plan podrške od tri milijarde eura za tu zemlju u trenutku kada krene "miroljubiva demokratska promjena".
Gotovi svi zastupnici su iskazali snažnu potporu demokratskim snagama u Bjelorusiji, uz zahtjeve za održavanje slobodnih izbora, nesmetan rad neovisnih medija i izgradnju civilnog društva, jalja HINA.