Među prioritetima su rješavanje pitanja državne i vojne imovine, stabilno financiranje državnih institucija i usvajanje zakona potrebnih za napredak na putu ka Europskoj uniji.

Vijeće sigurnosti UN-a će 30. listopada razmatrati situaciju u BiH a bit će to prvi put da izvješće Ureda visokog predstavnika (OHR) nije sačinio njegov čelnik, već vršitelj dužnosti Louis Crishock. Na istoj sjednici, članice Vijeća sigurnosti UN-a glasovat će i o produljenju mandata europske vojne misije EUFOR 'Althea' za još godinu dana.

Ustavni poredak i slabljenje državnih institucija

U izvješću koje je priredio za Vijeće sigurnosti, a koje pokriva razdoblje od 16. travnja do 15. listopada 2026. godine, v.d. visokog predstavnika Crishock navodi da su izravni izazovi ustavnom poretku početkom 2025. godine bili manje vidljivi, ali i da su se nastavile institucionalne opstrukcije i zapaljiva politička retorika, ponajprije iz krugova vlasti u Republici Srpskoj. Blokade u Vijeću ministara BiH i parlamentarnim tijelima otežavaju rad državnih institucija, ograničavaju donošenje zakona, usporavaju imenovanja i osiguravanje sredstava za njihov rad te stvaraju poteškoće pri popunjavanju radnih mjesta, konstatira se. Crishock upozorava i na nepoštovanje odluka državnih pravosudnih institucija, poglavito obvezujućih odluka Ustavnog suda BiH, uključujući one koje se tiču državne imovine. 

- Ove trajne opstrukcije slabe državne institucije, ograničavaju njihovu sposobnost ispunjavanja zakonskih obveza te usporavaju euroatlantske integracije, stoji u izvješću u kojem se upozorava i da pokušaji zaobilaženja državnih institucija i uspostave zasebnih struktura u RS-u pridonose scenariju de facto razdvajanja.

Napretka, kako je ocijenjeno, nije bilo ni u provedbi programa '5+2', koji obuhvaća preostale uvjete za zatvaranje OHR-a. Među prioritetima su rješavanje pitanja državne i vojne imovine, stabilno financiranje državnih institucija i usvajanje zakona potrebnih za napredak na putu ka Europskoj uniji.

Opći izbori i smrt Ratka Mladića

Kao bitne događaje u izvještajnom razdoblju, v.d. visokog predstavnika u BiH Crishock je izdvojio Opće izbore održane 4. listopada, reakcije na smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića te nastavak institucionalnih opstrukcija. 

U dijelu izvješća posvećenog izborima, napominje se da su diljem BiH po prvi puta primijenjene nove tehnologije, uključujući elektroničku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića. Kako se ukazuje, sustav je funkcionirao bez većih poteškoća, ubrzao objavu preliminarnih rezultata i ojačao transparentnost. Uspješnost biometrijske identifikacije premašila je 97%, dok su ručna prebrojavanja pokazala neznatna odstupanja u odnosu na elektroničke rezultate.

Vijeću sigurnosti UN-a se ukazuje i da je smrt Ratka Mladića 27. kolovoza ponovno otvorila bolne podjele iz rata 1992.-1995. godine. U izvješću je iskazana zabrinutost javnim veličanjem osuđenog ratnog zločinca te negiranjem ili umanjivanjem njegovih zločina. Među ostalim je istaknuto da je sudjelovanje dužnosnika Republike Srpske na komemorativnim događajima u povodu Mladićeve smrti otvorilo dodatna pitanja o poštivanju vladavine prava, pomirenju i multietničkoj naravi BiH.

Za razliku od upozorenja o funkcioniranju državnih institucija, u Brčko Distriktu BiH je, kako je ocijenjeno, nastavljen uglavnom pozitivan trend, uz usmjerenost vlasti na lokalne prioritete, gospodarski razvoj i infrastrukturne reforme.