AMERIČKE snage na Bliskom istoku spremne su pokrenuti nove, potencijalno opsežne vojne operacije protiv Irana u roku od 96 sati od zapovijedi predsjednika Donalda Trumpa. To su potvrdila dvojica američkih dužnosnika. Prema njihovim riječima, u regiji je već raspoređeno dovoljno snaga za izvođenje tih napada, piše CNN.

Opseg novih američkih vojnih operacija vjerojatno bi bio znatno veći od dosadašnjih akcija, koje su se svodile na uništavanje iranskih radara, lansera i druge imovine koju je lako zamijeniti. Takva je praksa bila na snazi otkako je Trump ranije ove godine zaustavio sveobuhvatne borbene operacije.

"Bit će to ozbiljna operacija", izjavio je jedan od dužnosnika za CNN. S njim se slažu i drugi sadašnji i bivši američki dužnosnici upoznati s internim vojnim planovima. Neki od njih smatraju da nije pitanje hoće li Trump izdati zapovijed za napad, nego kada. Vjeruju da bi se to moglo dogoditi bilo kada do kraja godine, no najvjerojatnije je da će se pričekati završetak američkih izbora na sredini mandata.

Pripreme za udare i procjene iranske reakcije
Iranske snage sada bolje poznaju američku taktiku, što bi američkoj vojsci moglo otežati učinkovito uništenje svih planiranih ciljeva. Unatoč tome, čelnici Središnjeg zapovjedništva SAD-a (CENTCOM) i Pentagona sastavili su opsežan popis meta koji uključuje iransku energetsku infrastrukturu, vojne lokacije i nuklearna postrojenja.

Dužnosnici navode da Trump još nije donio konačnu odluku o potezima nakon izbora, ali se čini da naginje zapovijedi za veliku vojnu akciju. Ipak, upozorili su da je Trump i ranije pokazivao sklonost određenim potezima od kojih bi na kraju odustao.

Bijela kuća odbila je komentirati situaciju.

Visoki dužnosnik Pentagona za CNN je izjavio: "Ministarstvo je organizacija za planiranje i naš je posao razviti i provesti vojne opcije koje predsjednik naredi."

Nedavne procjene američkih obavještajnih službi pokazuju da Iran i hutisti vrlo ozbiljno shvaćaju mogućnost novih napada SAD-a, a potencijalno i Izraela. To su potvrdila još dva izvora upoznata sa situacijom.

Obavještajne procjene govore da bi u slučaju novih vojnih operacija SAD-a i Izraela, Teheran i hutisti vjerojatno odmah uzvratili napadima na američko osoblje i objekte u regiji, a moguće i šire.

 
U deklasificiranom dopisu od 23. listopada, koji je direktor nacionalne obavještajne službe Jay Clayton poslao državnom tajniku Marcu Rubiju, stoji da je Iran znatno pojačao aktivnosti usmjerene protiv američkog osoblja. CNN je ranije izvijestio da su ti planovi u naprednoj fazi, kako na Bliskom istoku, tako i u nekim drugim zemljama.

Američki obavještajci vjeruju da Iran i hutisti u ovom trenutku vjerojatno neće izvesti preventivne napade na Amerikance ili Izrael, ali neće oklijevati s odgovorom ako američke ili izraelske snage prve napadnu.

Regionalna prijetnja koju predstavljaju Iran i hutisti jedan je od razloga zašto se očekuje da će SAD idućih dana nastaviti s tihim povlačenjem osoblja iz svojih veleposlanstava diljem Bliskog istoka.

Iako je američko veleposlanstvo u Rijadu trenutno jedino diplomatsko predstavništvo u regiji s nalogom za evakuaciju, izvori CNN-a kažu da se slične direktive očekuju i za druge lokacije. One koje ne dobiju takav nalog radit će sa smanjenim brojem ljudi.

Uz to, neesencijalnom američkom vojnom osoblju, koje je trebalo biti dio iduće rotacije na Bliskom istoku, rečeno je da ne putuje. To dodatno upućuje na mogućnost skore eskalacije u regiji.

Zapovjednik CENTCOM-a, admiral Brad Cooper, posjetio je u nedjelju Hormuški tjesnac, gdje američka vojska održava blokadu iranskih luka i pomaže u osiguravanju pomorskog prometa. Cooper je helikopterom nadletio tjesnac kako bi se izravno upoznao s operativnim okruženjem i sastao se s vojnicima koji su čistili tjesnac od iranskih mina.

"Nastavljamo blisku suradnju s našim partnerima u Zaljevu i s pomorskom industrijom", poručio je Cooper u priopćenju. "Ovaj posjet potvrđuje našu čvrstu predanost slobodi plovidbe kroz Hormuški tjesnac."

Cijene nafte i dalje su visoke, unatoč većem broju tankera koji prolaze tjesnacem, djelomično zbog straha od iranskih napada. Jedan američki dužnosnik priznao je da je trenutno stanje dugoročno neodrživo. To bi mogao biti jedan od razloga da se Trump okrene vojnoj akciji, iako se postavlja pitanje ima li Bijela kuća širu strategiju za okončanje sukoba.

 
Uloga Izraela i Netanyahuov pritisak
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu inzistira na novim napadima na Iran, ali američki dužnosnici traže da pričeka dok Trumpova administracija ne bude spremna za zajedničke operacije. To tvrde izvori iz američkih i izraelskih sigurnosnih krugova.

"Netanyahu je doista želio i pokušao uvjeriti Trumpa na zajednički napad na Iran prije izbora, ali Trump to nije odobrio", rekao je izraelski sigurnosni izvor za CNN. Ured premijera te je navode nazvao "lažnim vijestima".

Jedan od razloga Trumpova odbijanja jest što je načelnik glavnog stožera izraelske vojske Eyal Zamir rekao američkom generalu Danu Caineu da bi takav potez naštetio izraelskim izborima i doveo do njihove odgode.

Izraelski Channel 12 izvijestio je u nedjelju o sukobu između Zamira i Netanyahua koji se dogodio manje od 48 sati prije izbora. Prema tom izvješću, Zamir je od političkog vrha dobio direktivu vezanu uz Iran, ali je zatražio temeljitu raspravu i pravna odobrenja prije nego što je izvrši. Bojao se da bi taj potez mogao dovesti do pogrešne procjene i izazvati trenutni sukob. Ministar obrane Israel Katz izjavio je da je izvješće "potpuno neutemeljeno i lažno".

Izrael se proteklih tjedana pripremao za mogućnost dodatnih napada na Iran i lobirao kod američkih dužnosnika za podršku. Međutim, visoki američki dužnosnici, uključujući Trumpa, poručili su Izraelu da pričeka i signalizirali da će dvije zemlje uskoro pokrenuti zajedničke operacije.

Čini se da je Izrael pristao na odgodu dijelom i zato što mu je potrebna američka pomoć u protuzračnoj obrani. Očekuje se da bi Iran i hutisti uzvratili na napad, a izraelske zalihe obrambenih raketa iscrpljene su tijekom rata.

Nedavne američke obavještajne procjene ukazuju na to da Netanyahu i njegovi saveznici još uvijek nemaju jasan strateški cilj, osim želje da pokažu neku vrstu "napretka" i nastave slabiti iranski režim. Netanyahu je ovog tjedna u govoru na promociji časnika izjavio da je njegova direktiva vojsci, Mossadu i drugim službama rušenje režima u Iranu.

"Planovi su spremni i čeka se Trumpovo odobrenje, što bi se moglo dogoditi nakon izbora", zaključio je izvor za CNN.