Danas se obilježava Svjetski dan štednje
 
                    Svjetski dan štednje
Svjetski dan štednje obilježava se svake godine 31. oktobra u spomen na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. godine u Milanu, u povijesnome sjedištu banke Cassa di Risparmio delle Province Lombarde.
Tada su, naime, predstavnici svjetskih štednih ustanova tražili izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat, zaključivši da štednja predstavlja temelj rasta i razvoja.
Na ovaj dan svake se godine podsjeća na ideju štednje kao ključnog aspekta lične i društvene stabilnosti te potiče ljude diljem svijeta da razmisle o svojim finansijskim navikama i odlučnostima.
Štednja je važna zbog mnogo razloga, a najvažniji je osiguravanje finansijske sigurnosti. Mnogi se suočavaju s neočekivanim izazovima u životu, a imati ušteđevinu može biti spasonosno u takvim trenucima.
Također, štednja je ključna za ostvarivanje dugoročnih ciljeva. Bez obzira radi li se o kupnji kuće, obrazovanju djece ili planiranju penzije, štednja nam omogućava da postepeno ostvarujemo te ciljeve.
Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni depoziti domaćih sektora na kraju augusta 2025. godine iznosili su 36,04 milijarde KM i u odnosu na prethodni mjesec depoziti su povećani za 395,9 miliona KM (1,1 posto).
Povećanje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod sektora stanovništva za 169,7 miliona KM (0,9 posto), kod privatnih preduzeća za 194,3 miliona KM (2,4 posto), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 5 miliona KM (0,3 posto), kod vladinih institucija za 25,2 miliona KM (0,5 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 1,7 miliona KM
(0,1 posto).
Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u augustu 2025. godine iznosila je 10,4 posto, što je u apsolutnom iznosu 3,39 milijardi KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,91 milijardu KM (11,3 posto), kod privatnih preduzeća za 632,8 miliona KM (8,3 posto), kod vladinih institucija za 787,8 miliona KM (18,5 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 163 miliona KM (8,6 posto).Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 105,1 milion KM (5,2 posto), piše Fena.
 
         
                                .webp) 
             
                             
                             
             
         
         
         
                                             
                                             
                                             
                                             
                                             
                                            