Mala i srednja poduzeća u BiH ulaze u novu fazu digitalne trgovine, u kojoj bezgotovinska i elektronska plaćanja postaju sve važniji dio svakodnevnog poslovanja. U tom kontekstu, javni i privatni sektor okupili su se oko inicijative usmjerene na proširenje prihvata kartičnog plaćanja među malim trgovcima a s ciljem jačanja infrastrukture za bezgotovinske transakcije  i lakšeg uključivanja većeg broja lokalnih biznisa u suvremene tokove digitalne ekonomije. 

Za mala i srednja poduzeća, taj pomak donijet će niz prednosti: brže naplate, pristup širem krugu kupaca i veću operativnu efikasnost. Istodobno, ta transformacija mijenja i sigurnosni pejzaž. Kako poslovanje postaje sve digitalnije i međusobno povezanije, cyber prijetnje razvijaju se jednako brzo. Na globalnoj razini, cyber kriminal raste bez presedana. Analitičari procjenjuju da bi do 2029. godine mogao praktično postati treća najveća 'ekonomija' na svijetu, dok bi ukupni troškovi cyber kriminala do 2030. godine mogli dostići 15,6 bilijuna američkih dolara godišnje. Za kompanije koje prolaze kroz digitalnu transformaciju, cyber sigurnost više nije samo tehničko pitanje, već je postala strateško poslovno pitanje.

Mala poduzeća na prvoj liniji cyber rizika

Mala poduzeća sve češće se nalaze na prvoj liniji cyber rizika. Diljem Europe, svaki četvrti vlasnik malog biznisa navodi da je njegova kompanija već bila meta prevaranata, dok isti postotak strahuje da bi eventualni cyber napad mogao dovesti i do zatvaranja poslovanja. 

Unatoč toj izloženosti, mnoge tvrtke i dalje smatraju da nisu dovoljno pripremljene. Oko dvije trećine malih i srednjih poduzeća u Europi ukazuje da im je potrebno više znanja i edukacije kako bi zaštitili svoje poslovanje od cyber prijetnji, dok ih 20% navodi da bi im koristilo i veće samopouzdanje u korištenju digitalnih alata. Za tvrtke u BiH koje tek počinju uvoditi digitalna plaćanja u većoj mjeri, to stvara dvostruki izazov. S jedne strane, otvara se prilika za snažnije uključivanje u digitalnu ekonomiju, dok je, s druge, ključno osigurati da ta tranzicija bude sigurna i zaštićena.

Značajna promjena u taktikama cyber kriminala pomaže objasniti zašto rizici rastu. Umjesto da se fokusiraju isključivo na provaljivanje u sustave, napadači sve češće ciljaju ljude. Takav pristup poznat je kao socijalni inženjering i temelji se na obmani i psihološkoj manipulaciji kako bi se pojedince navelo otkriti povjerljive informacije ili odobre lažna plaćanja. Phishing e-mailovi, lažne poruke i pokušaji lažnog predstavljanja među najčešćim su taktikama koje cyber kriminalci koriste. 

Ti napadi su efikasni jer iskorištavaju ljudsko ponašanje a napadači stvaraju osjećaj hitnosti, oponašaju poznate kanale komunikacije i vrše pritisak na žrtve brzo reagirati, prije no što provjere autentičnost zahtjeva. Pokušaji prijevara usmjereni na krađu osobnih ili financijskih podataka postali su vrlo rasprostranjeni širom Europe: od lažnih e-mail i SMS poruka, do telefonskih poziva i poruka na društvenim mrežama, koje su osmišljene djelovati potpuno legitimno. To za kompanije znači da cyber sigurnost više nije samo pitanje tehnološke infrastrukture, već da ona sve više ovisi i o podizanju svijesti, edukaciji zaposlenih te jasno definiranim internim procedurama.

Povjerenje kao konkurentska prednost

Kako digitalna plaćanja postaju sve rasprostranjenija, povjerenje postaje ključni faktor poslovnog uspjeha. Kupci očekuju da transakcije budu brze i jednostavne, ali jednako tako očekuju da njihovi podaci i plaćanja budu sigurni. 

- Digitalna plaćanja otvaraju nove prilike za rast i konkurentnost, ali povjerenje je temelj koji omogućava rast digitalne ekonomije. Kroz stratešku saradnju s javnim i privatnim sektorom, Mastercard podržava inicijativu koja ima za cilj proširiti prihvat kartičnih i digitalnih plaćanja među malim i srednjim poduzećima u BiH, pridonoseći sigurnom i pouzdanom ekosustavu digitalnih plaćanja u kojem povjerenje ostaje u središtu poslovanja, kaže Jelena Sretenović, direktorica Mastercarda za BiH, Srbiju i Crnu Goru. 

Dodala je da sigurnost mora biti ugrađena u svaki sloj ekosustava: od verifikacije identiteta, do praćenja transakcija, kako bi kompanije i potrošači mogli poslovati s povjerenjem. Sve više kompanija danas ugrađuje sigurnosne mehanizme direktno u digitalnu trgovinu. Tehnologije poput verifikacije identiteta, bihevioralne analitike i praćenja transakcija u realnom vremenu pomažu u prepoznavanju neuobičajenih aktivnosti i sprečavanju prevara prije nego što se dogode. 

- Kombinacija tehnologija za verifikaciju identiteta, vještačke inteligencije i mogućnosti otvorenog bankarstva omogućava ekosustavu plaćanja da ranije prepozna sumnjivo ponašanje i brže reagira, pojašnjava Sretenović i dodaje da je cilj jednostavan: omogućiti tvrtkama i potrošačima iskoristiti prednosti digitalnih plaćanja uz visoku razinu povjerenja i sigurnosti.

Praktični koraci koje kompanije mogu poduzeti

Za mala i srednja poduzeća, efikasna zaštita često počinje relativno jednostavnim praksama. 

Zaposleni bi trebali s oprezom pristupati neočekivanim zahtjevima za financijskim informacijama ili hitnim plaćanjima te ih uvijek provjeriti putem pouzdanih kanala komunikacije. Sumnjive linkove ili priloge treba izbjegavati, a zaposlenike je važno obučiti prepoznati znakove upozorenja koji ukazuju na phishing ili pokušaje lažnog predstavljanja.

Kada zaposlenici razumiju kako prijevare funkcioniraju i na koje načine prevaranti koriste osjećaj hitnosti ili autoritet kako bi izvršili pritisak, vjerojatnost da će prepoznati sumnjivu aktivnost prije no što ona dovede do financijskog gubitka daleko je veća.

Prelazak BiH ka digitalnim plaćanjima pruža malim i srednjim poduzećima priliku modernizirati svoje poslovanje i efikasnije doći do kupaca. Ali, uspjeh te tranzicije ovisit će o povjerenju i sigurnosti. Tvrtke koje na vrijeme uključe cyber sigurnost u svoju digitalnu strategiju bit će u boljoj poziciji umanjiti rizik od prijevara te izgraditi dugoročno povjerenje kupaca, dok se ekosustav digitalnih plaćanja u zemlji nastavlja razvijati.