Razgovarao: Miroslav Landeka

mostar@dnevni-list.ba

U nakladi HKD Napredak Glavna podružnica Mostar iz tiska je izišla knjiga “Milena” - “Milena Preindlsberger-Mrazović. Život i djelo.” autora Ivice Petrovića. 

Riječ je o knjizi u kojoj je obrađena književna građa i korespondencija Milene Mrazović, žene koja je po mnogo čemu obilježila vrijeme na prijelazu s 19. na 20. stoljeće. Premijerno predstavljanje knjige planirano je početkom studenog. 

Povod je to za razgovor s autorom ove vrijedne knjige prof. dr. Ivicom Petrovićem i stoga na početku pitanje što ga je ponukalo da napiše knjigu o Mileni Mrazović, koja je u bh. javnosti ne tako poznata.

-Moj prvi susret s Milenom Preindlsberger-Mrazović bio je prije 15-ak godina, kada sam istražujući tekstove za doktorsku disertaciju naišao na njezino ime i jedan putopis o Bosni i Hercegovini. Iz njega se moglo iščitati da je riječ o osobi iznimne svestranosti i intelektualne širine, dok je s druge strane bilo teško pronaći više informacija o njenom liku i djelu. Kasnije istraživanje je pokazalo da se radi o osobi koja je svojim radom i djelovanjem obilježila jedno vrijeme u kulturnom i javnom životu Bosne i Hercegovine pa se rodila i ideja za pisanje knjige, kojom bih joj vratio zasluženo mjesto u kulturnoj povijesti BiH, a i šire.

Zašto se Milena Mrazović ubraja među najznačajnije žene u bosanskohercegovačkoj kulturnoj povijesti? 

-Milena Mrazović je doista bila iznimna žena po mnogočemu. S uspostavom austrougarske uprave u BiH s obitelji se doselila u Sarajevo. Našavši se u sredini i javnom prostoru u kojemu su žene imale ograničene mogućnosti djelovanja, svojim je radom, znanjem, talentom i prednosti dokazala da se mogu prevladati brojne prepreke i biti uspješan, pomičući granice i razbijajući predrasude o ulozi žene u društvu. Dovoljno je samo spomenuti njezin pionirski rad u postavljanju temelja glazbene kulture zapadnoeuropskoga tipa na ovim prostorima, poučavanje francuskog jezika u školi Sestara milosrdnica u Sarajevu, etnografske priloge o zemlji i ljudima, bogat književni opus te važnu ulogu u društvenom i javnom životu toga vremena.

Ono što je zanimljivo jest da je ona bila ujedno prva novinarka u BiH, prva žena urednica u Europi.

-Ta činjenica iznimno je važna, jer pokazuje da je u BiH koncem 19. stoljeća živjela osoba koja je svojim radom išla ispred svoga vremena. Od samoga početka priključila se listu Bosnische Post, u kojem je najprije postala suvlasnicom, a od 1889. godine i samostalnom vlasnicom uključujući i tiskaru. Time je pokazala i dokazala da žene mogu ravnopravno sudjelovati u intelektualnom životu, a gledajući iz današnje perspektive, možemo je smatrati pionirkom ženskog glasa u medijima – i to ne samo u BiH, nego i na razini Europe.

U svom radu pisala je između ostaloga i o Mostaru i Hercegovini, ostavivši važan književni i kulturno-povijesni trag. 

-Milena je bila neustrašiva žena iznimne energije. Gotovo da nema mjesta u BiH u kojem nije bila i o kojem nije pisala. Brojna su mjesta u njenom književnom opusu posvećena Mostaru i prostoru Hercegovine. Ti tekstovi svjedoče o bogatstvu i kulturnoj raznolikosti zemlje, donose informacije o ljudima, svakodnevnici, pričama i sudbinama, ali i o neizbježnim procesima modernizacije kroz koje je BiH u to vrijeme prolazila. Na osobit način je uspjela spojiti novinarsku objektivnost s književnim osjećajem za detalj i atmosferu. Budući da je isključivo pisala na njemačkom jeziku, u svojim je tekstovima nastupala i kao posrednica među kulturama. Koliko je u tome bila uspješna, pokazuju brojne pohvale u austrijskim i njemačkim listovima, nazivajući je najboljom poznavateljicom ovdašnjih ljudi i krajeva.

Zaslužuje li Milena da se po njoj nazove neka književna ili nagrada i da je i na taj način odamo priznanje za sve ono što je bila i radila?

-U svakom slučaju. Milena Preindlsberger-Mrazović pokazala je hrabrost biti drukčijim, a time i primjer budućim generacijama. Osnivanje književne ili novinarske nagrade koja bi nosila njeno ime bilo bi simbolično priznanje za sve što je činila i značila, ne samo kao novinarka i književnica, nego i u kontekstu sveukupnog javnog i kulturnog djelovanja. Time bi se ujedno ispravila nepravda i prekinula šutnja koja je gotovo cijelo stoljeće obavijala njeno ime i djelo.

Realizacija ovakvih projekata često zahtijeva puno truda i podrške. Tko je prepoznao značaj Vaše knjige i pomogao da ona ugleda svjetlo dana?

-Put od ideje od tiska nije bio jednostavan. Istraživanje je bilo dugotrajno, uključivalo rad u arhivima, prikupljanje tekstova, članaka i drugih dokumenata. Na tom putu su svojim savjetima i podrškom pomogle kolege iz akademske zajednice te drugi stručnjaci i pojedinci. Posebno sam zahvalan Glavnoj podružnici HKD Napredak Mostar i tiskari Suton Široki Brijeg, koji su prepoznali važnost teme i podržali realizaciju projekta, kao i Odjelu za kulturu grada Mostara, Ministarstvu financija županije Središnja Bosna te tvrtki FEAL d.o.o. Njihova potpora pokazuje da nije nestao senzibilitet za ovakve projekte.