Povremeni umor, nešto veća potreba za snom i smanjena energija tokom promjene godišnjeg doba mogu biti prolazni i ne moraju značiti da osoba ima zdravstveni problem. Međutim, naglašava prof. dr. Šehanović, važno je obratiti pažnju na trajanje, intenzitet i posljedice tegoba.

 Mogu se javiti dugotrajnija tuga, gubitak interesa i zadovoljstva, smanjena motivacija, povlačenje iz društva, promjene apetita, pojačana potreba za snom i osjećaj bezvrijednosti. Kod nekih osoba dominiraju upravo pospanost i manjak energije, ističe dr. Šehanović.

SARAJEVO - Kraći dani, manje prirodne svjetlosti i promjene svakodnevnih navika mogu utjecati na biološki sat, kvalitetu sna i mentalno zdravlje. Iako veća pospanost i umor tokom jeseni i zime ne moraju nužno ukazivati na zdravstveni problem, dugotrajne poteškoće sa spavanjem ne treba zanemarivati.

 Kraći dani i manje svjetlosti mijenjaju naš biološki sat

Jesen i zima donose promjene u trajanju dnevne svjetlosti, temperaturi i svakodnevnim navikama, a sve to može uticati na naš biološki sat, odnosno cirkadijalni ritam, ističe prof. dr. Aida Šehanović te naglašava da je svjetlost jedan od najvažnijih signala koji našem mozgu govori kada treba biti budan, a kada se pripremiti za spavanje.

- Informacije o svjetlosti dolaze do centralnog biološkog sata u mozgu, smještenog u suprahijazmatskom jedru hipotalamusa. On regulira brojne fiziološke procese, uključujući lučenje melatonina, hormona koji ima važnu ulogu u pripremi organizma za san. Kada su dani kraći, a jutra i večeri tamniji, može doći do pomjeranja našeg ritma spavanja i budnosti. Ako se tome pridruže manje boravka na otvorenom, smanjena fizička aktivnost i više vremena pred ekranima, kvaliteta sna može biti narušena, objašnjava dr. Aida Šehanović, specijalista neuropsihijatrije u bolnici Medicana Sarajevo. 

Ona naglašava da kraći dani ne znače automatski i lošiji san kod svih ljudi. Neki će primijetiti veću pospanost, ističe profesorica, drugi poteškoće s jutarnjim buđenjem, a kod određenih osoba mogu se javiti i promjene raspoloženja karakteristične za sezonski afektivni poremećaj.

- Neki će primijetiti veću pospanost, drugi poteškoće s jutarnjim buđenjem, a kod određenih osoba mogu se javiti i promjene raspoloženja karakteristične za sezonski afektivni poremećaj. Ključna poruka je da našem organizmu treba stabilan ritam. Čak i tokom zimskih mjeseci, jutarnja svjetlost, redovno vrijeme ustajanja i dovoljno kretanja mogu pomoći da održimo usklađenost biološkog sata, kaže prof. dr. Šehanović.  

 Umor, poremećaji spavanja i sezonska depresija

Povremeni umor, nešto veća potreba za snom i smanjena energija tokom promjene godišnjeg doba mogu biti prolazni i ne moraju značiti da osoba ima zdravstveni problem. Međutim, naglašava prof. dr. Šehanović, važno je obratiti pažnju na trajanje, intenzitet i posljedice tegoba.

- Kod poremećaja spavanja osoba može imati teškoće da zaspi, često se buditi tokom noći, buditi se prerano ili se osjećati umorno unatoč dovoljnom vremenu provedenom u krevetu. Ako se to ponavlja i utiče na radnu sposobnost, raspoloženje i svakodnevno funkcioniranje, potrebno je razmotriti stručnu procjenu, pojašnjava dr. Šehanović.

Za razliku od poremećaja spavanja kod sezonske depresije nije riječ samo o umoru.

- Mogu se javiti dugotrajnija tuga, gubitak interesa i zadovoljstva, smanjena motivacija, povlačenje iz društva, promjene apetita, pojačana potreba za snom i osjećaj bezvrijednosti. Kod nekih osoba dominiraju upravo pospanost i manjak energije, ističe dr. Šehanović.

Posebno, naglašava profesorica, nije presudno samo koliko dugo spavamo, nego i kako se osjećamo tokom dana.

- Stručnu pomoć treba potražiti ako problemi traju tjednima, ponavljaju se, pogoršavaju se ili ometaju svakodnevni život, dodala je.

Nedostatak sna utiče na raspoloženje, koncentraciju i pamćenje

San nije pasivno stanje odmora. Tokom sna mozak aktivno obrađuje informacije, učvršćuje memorijske tragove, regulira emocionalne reakcije i obavlja važne procese oporavka.

- Kada ne spavamo dovoljno ili je san često prekinut, možemo primijetiti slabiju koncentraciju, sporije razmišljanje, zaboravnost, smanjenu efikasnost i veći broj grešaka. Čovjek može imati osjećaj da slabije pamti, iako problem zapravo nastaje zato što informacije zbog umora nisu dovoljno dobro usvojene i obrađene, pojašnjava dr. Šehanović.

Naglašava da nedostatak sna utječe i na emocionalnu regulaciju.

- Postajemo razdražljiviji, osjetljiviji na stres i skloniji burnijim reakcijama. Situacije koje bismo odmorni lakše podnijeli mogu nam djelovati mnogo teže. Odnos sna i mentalnog zdravlja je dvosmjeran. Anksioznost može otežati uspavljivanje zbog ubrzanih misli i stalne zabrinutosti. Depresija može biti praćena nesanicom, ranim buđenjem ili, kod nekih osoba, pretjeranom pospanošću, ističe dr. Šehanović.

Istovremeno, dodaje profesorica, kronično narušen san može povećati ranjivost za razvoj ovih poremećaja ili pogoršati postojeće simptome.

- Zato u kliničkoj praksi ne smijemo promatrati san odvojeno od mentalnog i neurološkog zdravlja. San je jedan od temelja emocionalne stabilnosti i kognitivnog funkcioniranja. Kada se osoba žali na umor, zaboravnost ili pad koncentracije, važno je pitati ne samo šta je opterećuje tokom dana nego i kako spava tokom noći, govori prof. dr. Aida Šehanović, specijalista neuropsihijatrije u bolnici Medicana Sarajevo.

 Svakodnevne navike koje narušavaju kvalitetu sna

Jedna od najčešćih grešaka jeste odgađanje odlaska na spavanje zbog svakodnevnih obaveza, mijenjanje ritma tokom vikenda, dugotrajno korištenje telefona u večernjim satima te nedovoljno izlaganje prirodnoj svjetlosti i fizičkoj aktivnosti tokom dana.

- Dodatni problem predstavljaju kava u kasnim poslijepodnevnim ili večernjim satima, nikotin, alkohol i obilni obroci neposredno prije spavanja. Alkohol može olakšati početno uspavljivanje, ali često narušava kontinuitet i kvalitetu sna, upozorava dr. Šehanović.

Kao konkretne preporuke za očuvanje kvalitetnog sna prof. dr. Šehanović izdvaja redovno vrijeme ustajanja, uključujući vikende, jutarnje izlaganje dnevnoj svjetlosti, redovno kretanje i izbjegavanje kave najmanje šest sati prije odlaska u krevet. Također preporučuje smanjenje korištenja telefona i drugih ekrana pred spavanje, prigušivanje osvjetljenja u večernjim satima te održavanje tihe, zamračene spavaće sobe ugodne temperature.

- Krevet prvenstveno koristite za spavanje, a ne za rad, gledanje televizije ili dugotrajno pregledavanje sadržaja na telefonu. Ako ne možete zaspati i osjećate da se sve više uznemiravate, nemojte se prisiljavati da ostanete u krevetu. Ustanite, pređite u mirno okruženje, radite nešto opuštajuće pri prigušenom svjetlu i vratite se kada osjetite pospanost, pojašnjava prof. Šehanović.

Kognitivno-bihevioralna terapija kao prvi izbor kod kronične nesanice

Za kroničnu nesanicu, ističe prof. dr. Šehanović, kognitnivno-bihevioralna terapija za nesanicu (KBT) predstavlja preporučeni prvi izbor liječenja.

- Ona obuhvata strukturirane postupke kojima se mijenjaju navike, misli i ponašanja koja održavaju nesanicu. Ne treba odmah posezati za tabletama za spavanje ili melatoninom bez procjene uzroka problema. Pristup treba prilagoditi osobi i njenom zdravstvenom stanju, upozorava dr. Šehanović.

Problemi sa spavanjem mogu ukazivati na druge zdravstvene tegobe, naglašava profesorica.

- Problemi sa spavanjem ponekad su samostalni poremećaj, ali mogu biti i prvi znak drugog zdravstvenog problema. Zato je važno ne pripisivati svaku nesanicu stresu ili promjeni godišnjeg doba. Među stanjima koja mogu uticati na kvalitetu sna izdvajaju se anksioznost i depresija, opstruktivna apneja u snu, poremećaji funkcije štitne žlijezde i drugi poremećaji spavanja, govori specijalista neuropsihijatrije.

Kada je u pitanju opstruktivna apneja u snu, ističe prof. dr. Šehanović, posebno je važno “obratiti pažnju na glasno hrkanje, primijećene prekide disanja tokom sna, buđenje uz osjećaj gušenja, jutarnje glavobolje i izraženu dnevnu pospanost.

- Ovaj poremećaj može utjecati na kardiovaskularno i metaboličko zdravlje, dodaje dr. Šehanović.

Prof. dr. Šehanović pojašnjava da poremećaji funkcije štitne žlijezde, također, mogu biti povezani s problemima spavanja.

- Pojačana nervoza, lupanje srca, nepodnošenje toplote i nesanica mogu pratiti hipertireozu, dok hipotireoza može biti povezana s umorom, pospanošću i usporenošću, ističe profesorica.

Kao prvi korak u otkrivanju uzroka nesanice, prof. dr. Šehanović ističe pregled obiteljskog liječnika, koji na osnovu anamneze i pregleda može usmjeriti dalju dijagnostiku.

- U zavisnosti od dominantnih simptoma, mogu biti potrebni neurolog, psihijatar, pulmolog ili specijalista medicine spavanja, a kod sumnje na poremećaj štitne žlijezde i endokrinolog. Ako postoji sumnja na apneju u snu, može biti potrebno ispitivanje disanja tokom spavanja, odnosno poligrafija ili polisomnografija. Kod sumnje na bolest štitne žlijezde rade se odgovarajuće laboratorijske analize. Posebno je važno javiti se ljekaru kada se osoba bori sa izraženom dnevnom pospanošću, naročito ako to utiče na vožnju ili rad sa mašinama, objašnjava dr. Šehanović.

 Kvalitetan san važan je za cjelokupno zdravlje

Poremećaj sna nije uvijek samo posljedica užurbanog života.

- Ponekad je upozorenje da nešto nije u ravnoteži, bilo da je riječ o mentalnom zdravlju, disanju tokom sna, hormonskoj funkciji ili drugom zdravstvenom stanju, završava prof. dr. Aida Šehanović, specijalista neuropsihijatrije u bolnici Medicana Sarajevo.