Piše: Antonela Marinović Musa

mostar@dnevni-list.ba

Jedna od najpoznatijih hercegovačkih slastica – ćupter, u prošlosti se pravila u gotovo svakoj hercegovačkoj kući. Ovaj tradicijski običaj nije ni danas izostao, dapače, postao je nezaobilazan dio hercegovačke gastronomske baštine. Danas se ćupter ponovno vraća u središte pozornosti kroz sajmove i manifestacije, poput onog u Tepčićima, gdje domaće proizvođačice poput Kristine Prskalo iz Gradnića čuvaju ovu tradiciju.

Ova vrijedna Hercegovka s radošću je podijelila korisne savjete s našim čitateljima te nam je otkrila kako će i ovogodišnji sajam u Tepčićima biti prilika da ispriča svoju priču o ovoj jednostavnoj, ali iznimno bogatoj deliciji.

Slatko grožđe - ključ dobrog ćuptera

Na upit od koga je naslijedila recept ili način pripreme, Kristina nam je kazala kako je, zapravo, recept sama razvila.

„U početku sam se puno igrala s omjerima i načinom pripreme, pokušavajući doći do onog pravog okusa. Učila sam ga praviti kako bih svojoj djeci omogućila domaću, zdravu slasticu, napravljenu od prirodnih sastojaka i s puno ljubavi. Bilo je tu dosta pokušavanja i učenja, ali s vremenom sam pronašla svoj način i danas mogu reći da sam jako zadovoljna rezultatom“, istaknula je Kristina.

Prvi iskorak dogodio se upravo na gore spomenutom sajmu, kojeg je organiziralo Društvo sv. Ante. Tada je uspjela prodati 34 ćuptera, onoliko koliko ih je i donijela, što potvrđuje kvalitetu ove slastice koja osvaja već na prvo kušanje.

Pitanje koje se nameće samo po sebi je: Koji su osnovni sastojci za dobar ćupter, odnosno postoje li posebne vrste grožđa koje se koriste?

„Za dobar ćupter najvažnije je kvalitetno, slatko grožđe. Najčešće koristim domaće sorte poput blatine ili žilavke, ovisno o sezoni i dostupnosti. Osim grožđa, važno je da se sve radi polako, s puno strpljenja — to je ključ dobrog ćuptera“, kazala je Kristina.

Sastojci

Kada su u pitanju sastojci, naša sugovornica koristi 5 litara svježeg mošta, bijelo pšenično brašno (po potrebi), 1 žlicu cimeta ili muškatnog oraščića, klinčića, naribane kore od limuna i naranče te, po želji, bademe, lješnjake ili orahe. Proces kuhanja traje i do nekoliko sati, a kada mošt postane gušći, vrijeme je za dodavanje brašna, koje je potrebno miješati sve dok smjesa ne postane gusta. Kada smjesa postigne odgovarajuću gustoću, prebacuje se na prethodno pripremljene kalupe namazane moštom. Sljedeći korak uključuje sušenje, dok ćupter ne postane čvrst i suh za rezanje.

„Teško je reći da postoje pogreške tijekom pripreme ćuptera, jer svatko ima svoj način i osjećaj za pripremu. Najvažnije je da se radi polako i s pažnjom — tada ćupter uvijek ispadne dobro. Kad je pravilno napravljen, može dugo zadržati svoj okus i mekoću. U mojoj obitelji to je zaista dio tradicije. Kad se pravi ćupter, okuplja se cijela obitelj, svi pomažu i uživaju u mirisu koji se širi dok se mošt kuha. To nije samo slastica — to je trenutak zajedništva i povezanosti“, ponosno je rekla Kristina.

I ove godine planira sudjelovati na sajmu ćuptera u Tepčićima, koji se tradicionalno održava u mjesecu studenom.

Ljubav prema domaćim proizvodima

„Prošlogodišnja manifestacija bila je stvarno lijepo iskustvo – puno posjetitelja, domaćih proizvoda, druženja i topline. Posebno me raduje što se iz godine u godinu okuplja sve više ljudi koji cijene domaće proizvode i našu tradiciju. Veselim se ponovno osjetiti tu lijepu atmosferu i razmijeniti dojmove s ostalim izlagačima“, zaključila je naša sugovornica.

Njezin proizvod itekako je tražen na tržištu BiH, Hrvatske i Njemačke, a ako i vi želite probati ćupter za koji mnogi imaju riječi hvale, Kristinu možete kontaktirati na broj telefona: 063/ 238 – 733. Na taj način podržat ćete jednu pozitivnu priču koja dokazuje da tradicija i ljubav prema domaćim proizvodima još uvijek živi u srcima onih koji stvaraju s dušom.