Bosna i Hercegovina još uvijek nema efikasan mehanizam za provjeru imovine nositelja javnih funkcija, bez obzira što je taj alat ključan u borbi protiv korupcije. 

Iznimka su Brčko Distrikt i Sarajevska županija, dok su s ovom praksom nedavno započeli i u Unsko-sanskoj i Tuzlanskoj županiji. Godinama već Europska unija poziva predstavnike vlasti u našoj zemlji na usvajanje zakona koji bi osigurali efikasnu kontrolu, međutim na entitetskoj i državnoj razini praktično nisu zabilježeni ozbiljni pokušaji usvajanja istih.

Izvješće Europske komisije o napretku naše zemlje iz prošle godine kaže kako je 425 od 550 nositelja javnih funkcija na razini Bosne i Hercegovine dostavilo imovinske kartone, ali da protiv onih koji to nisu učinili nisu pokrenute sankcije, niti bilo kakvi postupci. 

Odgovorilo 136 od 4000

U Republici Srpskoj, primjerice, od 4000 obveznika, imovinske kartone je dostavilo tek njih 136. U Federaciji Bosne i Hercegovine se ne provode pravila o sukobu interesa. Tuzlanska županija je zabilježila napredak, ali su rezultati još uvijek ograničeni. 

- Oni mogu prijaviti što žele. I ti koji su to prijavili prave igrokaz. Sve je to smiješno. Pa Nešić ima milijune s plaćom od četiri tisuće maraka. I on naravno nije jedini. Ono što pojedinci prikažu nije ni jedan posto onoga što stvarno imaju, kaže za Dnevni list zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Nebojša Vukanović.

Pribojava se da utjecaj Europske unije i želja da se uredi ova oblast, neće polučiti rezultat.

- Imamo retrogradne vlasti, ali njima Europska unija nažalost čini ustupke. To vidimo na primjeru Milorada Dodika. Oni kao da se plaše da će dotični raditi probleme, pa mu podilaze. Nazadujemo, nažalost, bili smo bliže stvarnim vrijednostima prije 20 godina. I to je najtragičnije. Potrebni su nam standardi, norme, vladavina prava, transparentna vlast… Potreban nam je pravi pravosudni sustav. Mi to ništa nemamo. Ako govorimo o imovinskim kartonima – oni u njih mogu upisati što žele, jer nemamo pravi zakon, a i ovaj koji imamo se ne sprovodi. Da država oduzme i vrati ono što nositelji funkcija protupravno prisvoje, imali bismo drugačiju situaciju. Ali prvo nam je potreban pravi zakon, tek nakon toga eventualno konkretan rezultat, smatra Vukanović.

Ukupno 96 predstavnika vlasti na lokalnoj razini nisu dostavili imovinske kartone nakon izbora prošle godine. U Županiji Sarajevo su propisani obveza prijave imovine i poklona, te sankcije za neprijavljivanje. 

Ured za borbu protiv korupcije ŽS-a dosljedno provodi postupke, uključujući podnošenje kaznenih prijava i prekršajnih naloga protiv nositelja javnih funkcija. Model sličan sarajevskom nedavno je zaživio u Tuzli. Tamo se prikupljaju relevantne isprave i dokazi o imovini, ali zasad bez utvrđenih prekršaja za koje su predviđene novčane kazne do deset tisuća maraka. 

Nijedna institucija na državnoj razini nema ovlaštenje za sprovođenje ovakvih provjera. Izborni zakon propisuje obvezu dostavljanja imovinskih kartona, ali ne predviđa sankcije za neispunjenje ili davanje netočnih podataka. Tako sustav ostaje praktično nefunkcionalan, a jedini nadzor (stvarni) vrši nevladin sektor. 

Mijenjati sustav!

Iako se Europska unija dugo zalaže da se u BiH donesu zakoni kojima se predviđa efikasna provjera imovine, na državnom i entitetskom nivou toga još uvijek nema.

- S obzirom na 25 ili na 30 godina iskustva, moram reći da sam skeptičan kada je u pitanju provjera imovine bh. zvaničnika. Mali pomaci se vide ako govorimo o nositeljima pravosudnih funkcija, ali to je minorno u usporedbi s onim što oni stvarno imaju. Napredak je generalno nikakav, nema ga, zakoni su veoma loši, administrativna struktura je loša i ne doprinosi izglednom skorašnjem rješenju, kaže nam Damjan Ožegović iz Transparency Internationala.

Vjeruje da upravo Europska unija može ostvariti presudan utjecaj da se i ova oblast u Bosni i Hercegovini uredi, ali da je za to potrebna prava akcija.

- Europska unija ovdje ima utjecaj, međutim nekako oni više financijski pomažu na način da osiguraju sredstva za rad određenih odjela, dok stvarni utjecaj kada govorimo o politici ne postoji. Ili se ne koristi da bi se uredila oblast poput ove, dodaje.

Prema odredbama posljednjeg usvojenog Zakona o sukobu interesa BiH predviđeno je podnošenje imovinskih kartona za koje je državna komisija za utvrđivanje sukob interesa nadležna da vrši kontrolu. 

Pozitivan primjer je Brčko gdje postoje jasne sankcije. Primjerice, dopredsjednik Distrikta je kažnjen s dvije tisuće maraka jer nije prijavio imovinu, što je jasan pokazatelj da se zakon može sprovesti kada za to postoji volja. Ali to je tek kap u moru. Bosna i Hercegovina žurno treba sveobuhvatan i funkcionalan sustav provjere imovine na svim razinama vlasti. To bi se između ostalog trebalo sastojati i od objave podataka, te jasno propisanih prekršaja i kaznenih sankcija. Samo u tom slučaju će se ostvariti željena razina transparentnosti, te umanjiti prostor za korupciju.

CIN se godinama bori

Dok političari nastoje svim silama skrivati stvarnu imovinu, mediji već godinama otkrivaju korupciju i javno je predstavljaju. Međutim, potpora nezavisnim medijima u BiH je i dalje puno manja nego što primjerice lideri najutjecajnijih političkih stranaka iz raznoraznih javnih proračuna 'izvlače' ogromne količine novca za financiranje režimskih medija koji naprosto bujaju. 

Centar za istraživačko novinarstvo još od 2009. godine objavljuje podatke o imovini dužnosnika. Glavni i odgovorni urednik CIN-a Aladin Abdagić podsjeća da u se u bazi CIN-a nalaze profili više od 260 dužnosnika s informacijama o njihovim karijerama, prihodima, imovini i drugim podacima koji su u interesu javnosti.

- Ideja za ovu bazu je i nastala upravo iz razloga što u Bosni i Hercegovini ne postoji institucija koja bi o tome obavještavala javnost. CIK to radi djelomično, samo objavom imovinskih kartona koje popunjavaju političari. Činjenica da se samo mediji bave objavom i provjerom imovine zvaničnika govori o niskom nivou transparentnosti na kojem se nalazi BiH. Da za to postoji interes političara postojale bi regulative, koje bi trebale donijeti zakonodavna tijela. Međutim, kako bi se upravo onima, koji čine ta tijela, objavljivala i provjeravala imovina taj interes se svodi samo na demagošku priču u javnosti a u praksi se ništa ne mijenja desetljećima, kazao je Abdagić. 

On napominje kako Izborni zakon BiH predviđa obavezu da kandidati i izabrani zvaničnici CIK-u moraju prijaviti prihode iz prethodne godine te svoju i imovinu članova uže obitelji koja je vrjednija od 5.000 KM. 

-Međutim, ukoliko to ne urade za to neće biti kažnjeni, jer za nepotpuno ili lažno prijavljivanje imovine u imovinskim kartonima nije predviđena sankcija. Kada pogledamo suočavanje političara kroz CIN-ova istraživanja sa neprijavljenom imovinom dobijemo njihova besmislena objašnjenja: „nisam znao da trebam“, „zaboravio sam“, „nije to moje“ (iako jeste), i sl... Na ovaj način samo ismijavaju građane koji ih biraju na dobro plaćene pozicije a na kojima treba da predstavljaju njihov a ne privatni interes, kazao je Abdagić.

Naveo je i primjer iz Brčkog…

-Kako svi znamo da je BiH komplicirana zemlja, u Brčko distriktu BiH postoje zakonske sankcije za neprijavljivanje imovine. Nakon objavljene priče CIN-a o neprijavljenoj imovini Ive Filipovića, dopredsjednika Skupštine Brčko distrikta, njega je Komisija za odlučivanje o sukobu interesa kaznila sa 2.000 KM. Prema Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta, uz druge sankcije kao što su razrješenje sa funkcije, poziv na ostavku i opomenu, novčane kazne za povredu ovog zakona mogu biti od 1.000 KM do 10.000 KM, pojasnio je urednik CIN-a.

Dnevni list