Pomoć u oblasti migracija: Bez EU bismo bili u velikom problemu
Od 2018, Europska unija je osigurala skoro 150 milijuna eura Bosni i Hercegovini za upravljanje migracijama, uključujući podršku prihvatnim centrima i osnovnim uslugama.
U suradnji s IOM-om, UNHCR-om i UNICEF-om, ova sredstva pokrivaju smještaj, zdravstvenu zaštitu, hranu, zaštitu ranjivih grupa i izgradnju administrativnih kapaciteta.
Osim toga, EU podržava projekat socijalne kohezije kojim se financira infrastruktura poput sportskih dvorana, puteva i bolničkih odjela u pogođenim zajednicama. U ranim fazama migracijske krize IOM je odigrao ključnu ulogu u uspostavljanju i upravljanju prihvatnim centrima širom zemlje, nudeći sklonište, zaštitu i drugu pomoć migrantima koji prelaze rutu. Vlasti su, paralelno s tim, ojačale političke i operativne kapacitete, istovremeno postavljajući temelje za održiviji i koordiniraniji migracijski sustav.
Lipa - prekretnica
Otvaranje TRC Lipa u studenom 2021. ističe se kao prekretnica, označavajući prelazak na prvi centar pod državnom upravom u BiH. Kapacitet centra od 1.512 kreveta proširio je ukupni kapacitet prijema u zemlji na 4.592, značajno poboljšavajući sposobnost pružanja dostojanstvenog smještaja i usluga.
Druga dostignuća uključuju uspješan prijenos sigurnosnih odgovornosti s privatnih izvođača radova na Direkciju za koordinaciju policijskih tijela. IOM je nastavio svoje prisustvo u svim centrima u ovom periodu, pružajući zaštitu i druge oblike pomoći za više od 220.000 pojedinačnih migranata, istovremeno jačajući kapacitete vlasti.
U prosjeku, IOM distribuira oko 1.000.000 obroka godišnje korisnicima u prihvatnim centrima. Migranti imaju jednak pristup zdravstvenoj zaštiti, uključujući upućivanje na naprednu njegu kada je to potrebno.
- U koordinaciji s Ministarstvom civilnih poslova surađujemo s centrima za primarnu zdravstvenu zaštitu kako bi se pružile usluge poput obiteljske medicine, pedijatrije, rehabilitacije mentalnog zdravlja, stomatologije i laboratorijskog ispitivanja unutar centara za primarnu zdravstvenu zaštitu. Druge specijalnosti primarne zdravstvene zaštite, poput ginekologije, fizikalne rehabilitacije i radiologije, pružaju se u ovim centrima ili drugim obližnjim ustanovama, kazali su iz IOM-a.
Osim toga, poduzeti su značajni koraci za postepeni prijenos pružanja hrane, neprehrambenih artikala i usluga vode, sanitacije i higijene u centrima za primarnu zdravstvenu zaštitu s međunarodnih organizacija na relevantne državne institucije, čime se dodatno jača nacionalno vlasništvo nad osnovnim uslugama podrške za migrante.
IOM je pomogao Ministarstvu sigurnosti BiH u poboljšanju upravljanja granicama putem ciljane izgradnje kapaciteta i nabavke opreme. Pored toga, Granična policija i policijski službenici dobili su smještaj širom Bosne i Hercegovine, a IOM je podržao obuku kadeta koju je provodila Agencija za obrazovanje i stručno usavršavanje.
- Zaista je Velika pomoć Europske unije. Kroz projekte dobijamo značajna sredstva za upravljanje migracijama, i da nije pomoći Europske unije – kako financijske, tako i ostalih vidova, pitanje je kako naša država upravljala migracijama. Služba za strance ima potpisan ugovor sa IOM-om po kojemu zapošljavamo 80 osoba koji rade u kampovima za migrante. Imamo četiri prihvatna centra u koje smještamo i u kojima registriramo migrante, gdje im omogućavamo zdravstvenu zaštitu i sve potrebno života dostojnog čovjeka. Također, kroz te projekte smo kupili neophodna vozila i IT opremu, te ostala materijalno-tehnička sredstva za službu. Da nije pomoći Europske unije za migracije, država bi morala izdvajati mnogo više novca za ovu namjenu. Europska unija svake godine realizira određene projekte, pa ja i sutra (danas) imam sastanak na kojemu će se prezentirati jedan vrijedan projekt koji će se implementirati u narednoj godini. Odobrena su značajna sredstva, jedan dio će ići za pomoć Graničnoj policiji za nadzor granice, a ostalo službi, izjavio je za Dnevni list Žarko Laketa, direktor Službe za poslove sa strancima BiH.
Više koordinacije
Stručnjak iz oblasti sigurnosti, profesor Sandi Dizdarević upozorio je na problem s koordinacijom unutar zemlje, a zbog čega je dolazilo do različitih oblika kriminaliteta od strane migranata na teritoriji BiH.
- Migracije, način migracija dovode do neželjenih događanja ponekad, a naša država je u nemogućnosti odgovoriti na to na adekvatan način, te kasnije i sve držati pod kontrolom. Migracije su kod nas u nadležnosti države, a kriminalne radnje migranata dužni su kontrolirati županijski policijski službenici. Tu dolazimo do problema pri koordinaciji. Umjesto readmisije i pojačavanja granica, u našu zemlju se ulazi bez problema, i mi smo dio rute prema bogatim zemljama koje tako dobijaju radnu snagu, rekao je.
Ojačani su kapaciteti i mehanizmi koordinacije na lokalnom nivou, osiguravajući efikasno pružanje direktne pomoći i poboljšano upravljanje uslugama.
Dnevni list