Politički potres koji je pogodio Srbiju 25. listopada 2026. godine, kada je Studentska lista „Studenti pobeđuju“ osvojila 52,65 posto glasova i okončala četrnaestogodišnju vladavinu Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandra Vučića, nije ostao ograničen na granice Srbije. 

Prizor iz izborne noći u Beogradu, u kojoj je predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik stajao uz vidno poraženog Vučića, označio je početak nove, znatno neizvjesnije faze za političku arhitekturu zapadnog Balkana.

Pitanje koje se od tada nameće u Sarajevu, Banjoj Luci i zapadnim prijestolnicama glasi - hoće li politička smjena u Beogradu otupiti oštricu Dodikove dugogodišnje retorike o odcjepljenju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine?

Kraj osobne osovine i financijskih kanala

Tijekom proteklih četrnaest godina odnosi između Beograda i Banje Luke počivali su na čvrstoj osobnoj osovini Vučić–Dodik. Prema nedavnoj analizi portala N1, posebne paralelne veze Srbije i Republike Srpske formalno ostaju na snazi jer ih omogućuje Ustav BiH, ali prestaje osobni kanal političke potpore i financijskih tokova bez natječaja.

Koliko se dinamika promijenila svjedoči i podatak da Milorad Dodik, nekada tjedni gost u Beogradu, punih sedamnaest dana nakon izbornog poraza SNS-a nije kročio u Srbiju. Sam Vučić u izbornoj je noći javno pozvao Dodika da surađuje s novom vladom u Beogradu, najavljujući da će doći do promjena u odnosima kako prema Republici Srpskoj, tako i prema Sarajevu. 

Dodik je početkom studenoga za Tanjug uzvratio pomirljivim tonom, poručivši da Republika Srpska mora imati dobre odnose s novim vlastima u Srbiji, uz priznanje da su „ljudi Aleksandra Vučića pomogli u mnogim stvarima“.

Što donosi nova vlast u Beogradu?

Za razliku od Vučićeve administracije, koja je vješto balansirala između uloge jamca stabilnosti u očima Zapada i zaštitnika nacionalnih interesa s obje strane Drine, pobjednička Studentska lista nastala je na valu unutarnjeg nezadovoljstva i prosvjeda nakon tragedije u Novom Sadu. Njihov politički fokus usmjeren je prvenstveno na domaće reforme - borbu protiv korupcije, uspostavu pravne države, lustraciju i rješavanje unutarnjih energetskih izazova.

Međutim, izostanak jasnog vanjskopolitičkog programa prema Bosni i Hercegovini izaziva oprez. Kako prenosi Radio Slobodna Europa u nedavnoj analizi, program nove vlasti u pogledu regije podrazumijeva protivljenje priznanju Kosova, ali i očuvanje nadležnosti Republike Srpske. Stručnjaci iz regije različito tumače kako će se ovakav smjer odraziti na Dodikovu poziciju.

Gubitak ekskluzivnog statusa

Politički analitičar Darko Trifunović u izjavi objavljenoj 29. listopada na portalu Kliker.info ističe da nova vlast u Beogradu neće imati razloga tretirati Dodika na način na koji je to činio Vučić. Prema njegovoj ocjeni, vjerojatan je scenarij da će Srbija nastaviti podupirati Republiku Srpsku, ali bez bezrezervne potpore Dodiku, otvarajući prostor i za druge političke opcije u tom entitetu.

Neutralnost umjesto miješanja

Politički analitičar Velizar Antić u analizi za portal BUKA od 26. listopada smatra da će izostanak dosadašnje potpore iz Beograda oslabiti Dodika i omogućiti ravnopravniju političku utakmicu u RS-u. Ipak, Antić upozorava da nova vlast u Beogradu vjerojatno neće aktivno podupirati ni oporbu u RS-u, već će u idućem razdoblju zauzeti neutralnu poziciju.

Skepticizam zbog taktičke šutnje

Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu dr. Asim Mujkić za portal Index.hr 21. listopada upozorio je da nespremnost novih političkih aktera u Srbiji da se jasno odrede prema ratnom nasljeđu devedesetih predstavlja ozbiljnu prepreku izgradnji regionalnog povjerenja, čak i ako se takvo držanje promatra kao izborna taktika.

Dodikov separatizam - Retorika bez logističke zaleđine?

Iako je Miloradu Dodiku pravomoćnom sudskom presudom iz 2025. godine zabranjeno obnašanje javnih dužnosti u trajanju od šest godina, on je s pozicije predsjednika SNSD-a nastavio koristiti priču o odcjepljenju kao središnji alat svoje politike. Tijekom predizborne kampanje u BiH u rujnu i listopadu 2026. godine, Dodik je u više navrata javno zagovarao „mirno razdruživanje“, podizanje samostalnosti RS-a, pa čak i ustroj entitetske vojske, tvrdeći u veljači 2026. da bi neovisnu RS odmah priznalo petnaest zemalja. Međutim, provedba ili čak i održavanje visokog intenziteta ovakve retorike sada se suočava s ozbiljnim preprekama na više frontova.

Godinama je Dodikova separatistička retorika dobivala legitimitet i prostor kroz beogradske medije bliske SNS-u i zajedničke državne manifestacije. Odlaskom SNS-a u oporbu, Dodik gubi taj automatski pojačivač u Srbiji.

Suočen s promjenama u Beogradu, Dodik se sve više oslanja na potporu izvan regije, ističući prijateljstvo s Viktorom Orbanom, Benjaminom Netanyahuom, a stalno napominje kako ima i očekivanja od administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Smanjenje intenziteta, ali ne i odustajanje

Pad Aleksandra Vučića neće preko noći izbrisati ideju o neovisnosti Republike Srpske iz političkog rječnika Milorada Dodika, jer je ona suviše duboko ukorijenjena u strategiju očuvanja njegove vlastite moći unutar BiH. Međutim, okolnosti u kojima se ta priča plasira suštinski su promijenjene.

Bez snažne financijske, medijske i političke zaleđine iz Beograda, Dodikove prijetnje odcjepljenjem gube na težini i postaju znatno skuplje i rizičnije za izvođenje. 

Nova vlast u Srbiji, zaokupljena unutarnjim čišćenjem institucija i gospodarskom stabilnošću, vjerojatno neće ulaziti u otvoren sukob s Banjom Lukom, ali neće ni pružati bezuvjetnu potporu avanturizmu koji bi ugrozio njezine vlastite međunarodne pozicije. 

Za Milorada Dodika to znači da će o odcjepljenju možda i dalje moći pričati za domaću publiku, ali s mnogo manje odjeka izvan granica Bosne i Hercegovine. Naravno, ostaje i otvoreno pitanje kako će se nova vlast u Srbiji, kada konačno bude formirana, odnositi i na prekogranični kriminal i hoće li krenuti u ispitivanje poslova političkih dužnosnika iz RS-a.

Neslužbeno se može čuti kako Dodik već danima lobira za službeni sastanak u Beogradu s pobjednicima izbora. 

S. Ž.