Dan nakon što je u javnosti potvrđeno da su, neposredno uoči njegova puštanja iz zatvora budući da je odslužio izrečenu kaznu u trajanju od 15 godina zatvora, vlasti SAD-a informirale Ministarstvo vanjskih poslova BiH da je protiv njega još 2012. godine podignuta optužnica i da traže pritvor kako on ne bi pobjegao prije no što bude okončan postupak njegova eventualnog izručenja, pred Sudom BiH u utorak je održano ročište za određivanje pritvora Mevlidu Jašareviću a na temelju rečene optužnice te molbe za njegovim  izručenjem SAD-u. 

- Traži se da se Jašareviću sudi u Sjedinjenim Američkim Državama zbog pokušaja ubojstva službenika ili zaposlenika SAD-a, potvrđeno je medijima u ponedjeljak.

Tijekom ročišta pred Sudom BiH, tužiteljica Tužiteljstva BiH Nives Kanevčev je potvrdila da je Tužiteljstvo BiH u ponedjeljak zaprimilo akt Ministarstva vanjskih poslova kojim su SAD zamolile pritvor, a u cilju podnošenja molbe za izručenje Jašarevića. 

Kako je napomenula, SAD su s tadašnjom Jugoslavijom još 1901. godine potpisale ugovor o izručenju koji je, kako tvrdi, kasnije preuzela BiH. Tužiteljica je ocijenila da su ispunjeni svi uvjeti da se Jašareviću izrekne mjeru pritvora. Iako je Jašarević već bio procesuiran za napad na zgradu Veleposlanstva SAD-a u Sarajevu, tužiteljica Kanevčev pojasnila je da je optužnica u SAD-u podignuta protiv njega za druga kaznena djela koja, pak, jesu vezana za taj događaj. Kako je precizirala, na teret mu se, među ostalim, stavlja kaznena djela pokušaja ubojstva američkog službenika, američkih državljana i napada na američku imovinu.

Osobito je istaknula da Jašareviću ni jednom točkom optužnice ne prijeti smrtna kazna, koja u BiH ne postoji. Tužiteljica je argumentirala i da je Jašarević državljanin Srbije i da bi mogao pobjeći u slučaju da ga se pusti na slobodu, zbog čega se izručenje SAD-u ne bi moglo ispuniti.

Obrana: Točke optužnice u SAD-u već bile obuhvaćene optužnicom u BiH

Jašarevićeva odvjetnica Alma Tabaković ustvrdila je, pak, da je prijedlog za pritvor nepotpun te da ne sadrži objašnjenja i da njime nije konkretizirano zašto Tužiteljstvo smatra da postoji osnova za njegov bijeg. Potvrdivši da su ugovor o međusobnoj ekstradiciji iz 1901. godine, na koji se poziva Tužiteljstvo, potpisale Kraljevina Srbije i SAD-a, a kojeg je kasnije preuzela Kraljevina Jugoslavija, odvjetnica Tabaković je ustvrdila da BiH nakon raspada Jugoslavije nije potpisala nikakav bilateralni dokument koji bi zamijenio taj ugovor. 

Ocijenila je i da je Jašareviću povrijeđeno pravo na pravično suđenje jer je tek dan prije izlaska iz zatvora saznao da postoji optužnica koja je podignuta još 2012. godine. Braniteljica je, nadalje, istaknula da je tek da ranije izviještena da se za njenog klijenta traži pritvor zbog te optužnice i da nije imala vremena za pripremu ročišta. Predložila je Sudu BiH u cijelosti odbiti izreći mjeru pritvora te je dodala da su točke optužnice za koje ga se tereti u SAD-u već bile obuhvaćene optužnicom u BiH, kaznu temeljem koje je njen klijent već odslužio. Priliku iznijeti svoju obranu iskoristio je i optuženi Jašarević, koji je od Suda BiH zatražio pustiti ga samo mjesec dana kako bi mogao vidjeti sina. 

- Ni multimilijunaš ne može pobjeći kad ga traži Amerika, toga sam svjestan. Da bih pobjegao, treba mi 10 milijuna, kazao je Jašarević te poručio da je on za svoje odgovarao, ali da odgovarao nije glavni iz Gornje Maoče, Nusret Imamović, koji ga je poslao pred zgradu Veleposlanstva SAD-a i naoružao ga. 

- Njega je Dubravko Čampara pustio i sada on šetka po Siriji i ima restoran, ustvrdio je Jašarević uz poruku da za 15 godina u pritvoru nije nikoga radikalizirao.