GOTOVO svaki četvrti birač u Europi danas glasa za stranke krajnje desnice, što je udio koji se od sredine 1990-ih povećao gotovo peterostruko, a posebno je naglo porastao u posljednje tri godine. Analiza više od 150 politologa iz 31 zemlje pokazala je da je udio Europljana koji su na posljednjim nacionalnim izborima glasali za neku od krajnje desnih stranaka premašio 23 posto, dok je prije deset godina iznosio oko 10 posto, a 1995. godine otprilike 5 posto, piše The Guardian.

Istraživanje, koje je za anketu PopuList o europskim krajnje lijevim, krajnje desnim i populističkim strankama vodio Matthijs Rooduijn, politolog sa Sveučilišta u Amsterdamu, također je otkrilo da gotovo 30 posto Europljana sada glasa za antiestablišmentske stranke, što je još jedan rekord.

"Kada smo 2018. godine pokrenuli projekt PopuList, ključni je nalaz bio da svaki četvrti Europljanin glasa za populističke stranke, većinom s krajnje ljevice i krajnje desnice. Sada svaki četvrti glasa za stranke krajnje desnice, od kojih je većina populistička. To je golema promjena", rekao je Rooduijn.

Desnica jača diljem kontinenta
Istraživanje je pokazalo da je porast potpore krajnjoj desnici bio posebno izražen između 2023. i 2025. godine. Krajnje desne stranke ostvarile su povijesne uspjehe na nacionalnim izborima u velikim zemljama poput Francuske i Britanije 2024. te u Njemačkoj sljedeće godine.

Austrijska krajnje desna Slobodarska stranka (FPÖ) na izborima 2024. skočila je sa 16 na 29 posto. Francusko Nacionalno okupljanje (RN) poraslo je s 19 na 37 posto i postalo najveća pojedinačna stranka u parlamentu, dok je portugalska Chega narasla sa 7 na 18 posto.

U Britaniji je Reform UK povećao svoj udio glasova s 2 posto 2019. (tada kao Stranka Brexit) na 14 posto 2024. godine. Na njemačkim izborima 2025. krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) udvostručila je rezultat s 10 na 21 posto, završivši prvi put kao druga najjača stranka u zemlji.

"Ovo nije iznenadna pojava"
Populističke stranke krajnje desnice sada su dio vladajućih koalicija u Hrvatskoj, Češkoj, Italiji i Finskoj, podupiru manjinsku desnu vladu u Švedskoj, a vode u anketama u Austriji, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj i Britaniji.

Ipak, te su stranke zabilježile i poraze, primjerice u Nizozemskoj, gdje je Stranka slobode (PVV) Geerta Wildersa prošle godine izgubila gotovo trećinu mandata, i u Mađarskoj, gdje je Fidesz Viktora Orbána u travnju doživio težak poraz. Unatoč tome, udio europskih birača koji glasaju za krajnju desnicu nastavio je rasti.

"Važno je istaknuti da ovo nije iznenadna pojava. Taj se trend razvija desetljećima, a u posljednje se vrijeme ubrzao", kazao je Rooduijn. Stručnjaci koji rade na projektu PopuList, koji obuhvaća stranke koje su osvojile barem jedno parlamentarno mjesto ili 2 posto glasova na nacionalnim izborima od 1989., navode nekoliko čimbenika ovog trenda.

"Desnica zna kako uokviriti svoju poruku"
Prvo, istraživanja sugeriraju da se stavovi birača o ključnim temama krajnje desnice, poput imigracije, nisu značajno promijenili, ali su postali puno važniji pri odlučivanju za koga će glasati. Drugo, stranke krajnje desnice su se normalizirale, što je proces koji se sam pojačava.

"Što su veće i uspješnije, to postaju "normalnije". Tome pridonose mediji i etablirane stranke koje preuzimaju njihove ideje", rekao je Rooduijn. Konačno, stranke krajnje desnice "jednostavno su jako, jako dobri pripovjedači", dodao je. "Znaju kako uokviriti svoju poruku, koja se u konačnici uvijek svodi na podjelu na "nas i njih".

Nacija protiv imigranata, sudaca, "woke elita", koga god. Time se stvara narativ o herojima protiv zlikovaca, povezan s idealiziranom prošlošću u kojoj je sve bilo bolje. Postali su mnogo vještiji u artikuliranju takvih poruka i poticanju emocija: bijesa i prezira, ali i ponosa i nade. Profesionalizirali su se", izjavio je.

Što su nativizam i autoritarizam?
U skladu s općeprihvaćenom praksom među politolozima, PopuList definira krajnje desne stranke kao one koje zastupaju dvije temeljne ideologije: nativizam i autoritarizam. Nativizam je uvjerenje da bi zemlju trebali nastanjivati isključivo pripadnici njezine izvorne skupine.

Nativisti su stoga uglavnom neskloni imigrantima, prikazujući ih kao prijetnju kulturi i interesima autohtonog stanovništva. To je također glavni oblik isključivosti: krajnje desne stranke tipično su isključive i prema drugim percipiranim "vanjskim skupinama", poput ljudi različite vjere, seksualne orijentacije ili etabliranih elita.

Autoritarci pak vjeruju da društva trebaju biti dobro uređena i da sve prijestupe protiv autoriteta treba strogo kažnjavati. Strog pristup zakonu i redu vide kao ključan preduvjet za stabilno društvo.

Neke su stranke pokušale spriječiti da ih se tako naziva
Mnogi politolozi dijele krajnje desne stranke na "ekstremno desne", koje teže rušenju postojećeg poretka, i "radikalno desne", koje djeluju unutar demokratskog okvira. Međutim, budući da je ponekad nejasno je li stranka radikalna ili ekstremna, koristi se krovni pojam "krajnja desnica".

Neke su stranke pokušale spriječiti da ih se tako naziva. Primjerice, u Njemačkoj su sudovi potvrdili odluku domaće obavještajne agencije da se AfD klasificira kao "sumnjiva desničarska ekstremistička" stranka.

Francuski vrhovni sud odbacio je 2024. žalbu Nacionalnog okupljanja na oznaku "krajnje desnice", navodeći da ideologija i politička platforma stranke opravdavaju takvu klasifikaciju. U Belgiji se Vlaams Blok preimenovao u Vlaams Belang još 2004., nakon što je sud potvrdio da je stranka "rasistička".

Gotovo sve stranke krajnje desnice su populističke
Općenito, sudovi su utvrdili da je klasifikacija stvar političke znanosti te da, unatoč naporima stranaka da se "detoksiciraju", mediji i protivnici ih slobodno mogu tako nazivati na temelju njihove ideologije. Najnovije izvješće PopuLista identificira 133 krajnje desne stranke u Europi, u usporedbi sa 112 u 2003. godini.

Gotovo sve su, kao i 65 krajnje lijevih stranaka, klasificirane i kao populističke. Ukupno je navedena 201 populistička stranka, što je porast sa 165 iz 2003. godine. Populizam dijeli društvo na dvije suprotstavljene skupine, "čisti narod" protiv "korumpirane elite", i tvrdi da bi politika trebala biti izraz "volje naroda".

"Kada krajnje desni populisti dođu na vlast, sama demokracija može doći pod pritisak"
Njegovi zagovornici kažu da je to demokratski korektiv, dok kritičari upozoravaju da populisti na vlasti često potkopavaju demokratske norme, poput pravosuđa i medija. "Oni izražavaju nezadovoljstvo građana, što je dobro za demokraciju. Ali njihove ideje nisu uvijek spojive s temeljnim načelima liberalne demokracije.

To posebno vrijedi za populističke stranke krajnje desnice", rekao je Rooduijn. "I to je važno. Iskustvo zemalja poput Mađarske, Poljske i SAD-a pokazuje da kada krajnje desni populisti dođu na vlast, sama demokracija može doći pod pritisak", poručio je.