Rusija opetovano lansira dronove i projektile putanjama koje prolaze blizu ugašene nuklearne elektrane Černobil, čime se povećava rizik od velike nesreće, izjavio je glavni ukrajinski državni tužitelj. Glavni tužitelj Ruslan Kravčenko u pisanom je odgovoru za Reuters iznio detalje o dosad neprijavljenim ruskim vojnim aktivnostima u blizini ukrajinskih nuklearnih postrojenja, i to uoči obilježavanja 40. godišnjice černobilske katastrofe ove nedjelje, piše Reuters.

Osim elektrane Černobil, koja više nije u funkciji, Ukrajina ima četiri aktivne nuklearne elektrane. Jedna od njih, najveća u Europi, nalazi se u Zaporiškoj oblasti i pod ruskom je okupacijom od početka invazije 2022. godine. Prema riječima Kravčenka, i lokacija Černobila i nuklearna elektrana Hmeljnicki na zapadu zemlje nalazile su se na putanji ruskih hipersoničnih projektila Kinžal.

Letovi u svrhu zastrašivanja
Zabilježeno je trideset i pet projektila Kinžal koji su proletjeli na različitim udaljenostima unutar dvadesetak kilometara od Černobila ili elektrane Hmeljnicki. Od toga, njih 18 je tijekom istog leta prošlo na manje od 20 kilometara od oba postrojenja, dodao je Kravčenko.

"Za takva lansiranja nema vojnog opravdanja. Očito je da se letovi iznad nuklearnih postrojenja koriste isključivo za zastrašivanje i teror", rekao je. Rusko ministarstvo obrane nije odgovorilo na upit za komentar.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) priopćila je kako često izvještava o vojnim aktivnostima u blizini nuklearnih elektrana i napadima na trafostanice ključne za nuklearnu sigurnost.

"Glavni direktor IAEA-e Rafael Grossi višekratno je izrazio duboku zabrinutost zbog rizika koje vojne aktivnosti predstavljaju za nuklearnu sigurnost. Također je više puta pozvao na maksimalnu suzdržanost u blizini nuklearnih postrojenja kako bi se izbjegla opasnost od nuklearne nesreće", stoji u priopćenju.

Padovi projektila kod Hmeljnickog
Kinžal je hipersonični projektil koji se lansira iz zraka, a može nositi bojevu glavu od 500 kilograma. Dostiže brzinu od 6500 km/h, što znači da pet kilometara prijeđe u nekoliko sekundi.

Kravčenko je naveo da su u tri odvojena slučaja projektili Kinžal pali tijekom leta i srušili se unutar desetak kilometara od nuklearne elektrane Hmeljnicki. Nije poznato zašto su projektili pali, no Kravčenko je rekao da na ostacima nije bilo znakova presretanja.

Dronovi iznad černobilskog sarkofaga
Posljedice eksplozije u Černobilu 1986. godine osjetile su se diljem Europe, a posljednji ispravni reaktor elektrane ugašen je 2000. godine. Ruske snage okupirale su postrojenje više od mjesec dana na početku invazije, tijekom pokušaja napredovanja prema Kijevu.

Kravčenko tvrdi da su od srpnja 2024., kada je Rusija započela intenzivne napade dronovima, radari zabilježili najmanje 92 ruska drona kako lete unutar radijusa od pet kilometara od zaštitnog sarkofaga u Černobilu, koji sprječava curenje radijacije iz uništenog reaktora 4.

Stvarni broj preleta, kaže, vjerojatno je znatno veći. "Namjerni preleti dronova s moćnom bojnom glavom iznad nuklearnog postrojenja u najmanju su ruku krajnje neodgovorni i pokazuju potpuno zanemarivanje sigurnosti civila, ne samo u Ukrajini, već i diljem Europe", rekao je.

Oštećenje štita i izbjegavanje protuzračne obrane
U veljači prošle godine, objekt koji je Ukrajina identificirala kao ruski jurišni dron udario je u černobilsko postrojenje i probio zaštitni sarkofag. Kremlj je tada negirao rusku umiješanost, tvrdeći da njegove snage ne gađaju nuklearnu infrastrukturu.

Europska banka za obnovu i razvoj procijenila je da će popravak štete stajati najmanje 500 milijuna eura te da će bez radova za četiri godine započeti "nepovratna korozija" strukture.

Istraga ukrajinskog tužiteljstva procijenila je da je ruski napad vjerojatno bio namjeran, temeljeći zaključak na strmom kutu pod kojim je dron udario u štit. Kravčenko je izjavio da ruska vojska vjerojatno koristi Černobil kao rutu za napade dronovima kako bi pokušala zaobići gusta područja ukrajinske protuzračne obrane, koja je koncentrirana oko naseljenih mjesta i važne infrastrukture.

Postrojenje u Černobilu nalazi se manje od 10 kilometara od bjeloruske granice i stotinjak kilometara od Kijeva, okruženo zonom isključenja i kontaminiranom divljinom, piše index.