Vijeće ministara BiH u utorak je usvojilo Nacrt proračuna institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za tekuću, 2025. godinu, kojim je predviđeno da svakom zaposleniku u državnim institucijama bude isplaćena jednokratna pomoć u iznosu od po 1.000 KM, dok je zaključeno da u narednom budžetu iznos pomoći bude povećan na 1.200 KM. 

Nacrtom proračuna su, među ostalim, predviđena i sredstva za Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH, konkretno za financiranje nabave novih tehnologija za naredne Opće izbore. Dokument je pripremilo Ministarstvo financija i trezora BiH a, nakon što ga razmotri Predsjedništvo BiH, Proračun će biti upućen u parlamentarnu proceduru, tj. na usvajanje u oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Ukupni prihodi, primitci i financiranje institucija BiH u okviru proračuna za 2025. iznose 1.570.500.000 KM, što je povećanje za 215.100.000, tj. od 16%, u odnosu na prošlogodišnji. 

Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje vanjskog duga iznose 2.797.273.016 KM, od čega rashodi institucija BiH iznose 1.570.500.000 KM, dok servisiranje vanjskog duga BiH iznosi 1.226.773.016 KM i manje je za 203.960.037 KM ili 14 posto u odnosu na godinu ranije. Za razliku od prijašnjeg prijedloga Predsjedništva BiH, u novom Nacrtu nisu predviđena sredstva za financiranje sedam institucija kulture niti dodatna sredstva za BHRT. Predsjedništvo BiH i državni parlamentarci, pak, imaju mogućnost uložiti amandmane na prijedlog, osim ako dokument ne bude razmatran po hitnom postupku.

Ministri iz redova 'Trojke' protivljenje obrazlažu odlukom Zastupničkog doma BiH

Kao i na sjednici prošloga tjedna, u Vijeću ministara ponovno nije razmatran niti se glasovalo o prijedlogu predsjedateljice Vijeća Borjane Krišto o osnivanje Ureda glavnog pregovarača BiH u pristupnim pregovorima s Europskom unijom. Točka, koju je Krišto predložila kao prvu na Dnevnom redu, na sjednici, pak na Dnevni red nije uvrštena jer za to nije bilo suglasnosti ministara iz reda bošnjačkog naroda niti suglasnosti Edina Forte, ministra iz reda Ostalih. U međuvremenu je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio odluku kojom se osniva Ured glavnog pregovarača BiH s EU-om. 

Razlika između dva navedena prijedloga je u načinu imenovanja glavnog pregovarača. Naime, prema odluci usvojenoj u Parlamentu, glavnog pregovarača i njegova dva zamjenika birao bi Zastupnički dom BiH, dok prijedlog Krišto podrazumijeva da ih imenuje Vijeće ministara BiH. Niti jednim od ova dva prijedloga nije predviđena mogućnost da na ova imenovanja utječe Predsjedništvo BiH, s tim da, prema odluci koju je usvojio Zastupnički dom BiH, ono ima pravo tražiti razrješenje glavnog pregovarača i zamjenika, s tim da to mora potvrditi to tijelo. Kako je potvrdio ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto, prijedlog odluke o uspostavi Ureda glavnog pregovarača nije usvojen a, prema njegovim riječima, protiv su bili ministri iz stranaka 'Trojke'. 

- Glavni razlog je da je Parlament BiH usvojio odluku i pokrenuo proces a postoje naznake iz Europske komisije da će taj proces biti prepoznat da će na taj način biti uspostavljen Ured i imenovanje pregovarač, naveo je Forto te dodao da je predsjedateljica Vijeća Krišto odgodila glasovanje o ovom pitanju u drugom krugu. Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Krišto je, pak, navela da se na sjednici jest raspravljalo o predloženoj odluci o utemeljenju Ureda glavnog pregovarača. 

- Naša je obveza imenovati glavnog pregovarača. Žao mi je što je danas politikanstvo došlo među neke naše redove kada je u pitanju EU. Sve šta sam danas čula od kolega Heleza, Konakovića, Hurtića, Forte jest da oni nisu suglasni s prijedlogom da to bude osoba iz SNSD-a jer su to neki koji koče put. Ni od kog nisam čula da smo promijenili vanjskopolitički kurs, to ostaje naša trajna obveza. Mislim da je odgovornost na nama i da trebamo učiniti sve kako bismo imenovali glavnog pregovarača, rekla je Krišto.

Dragan Andrić imenovan zamjenik direktora SIPA-e

U drugom krugu glasovanja, Vijeće je, kao najboljeg kandidata s rang-liste Neovisnog odbora - neovisnog tijela policijske strukture BiH, a nakon provedenog postupka otvorenog natječaja ministara BiH, Dragana Andrića imenovalo zamjenikom direktora Državne agencije za istragu i zaštitu (SIPA) BiH.

Utvrđena Godišnja platforma o obavještajno-sigurnosnoj politici za 2026.

Vijeće je usvojilo i Godišnju platformu o obavještajno-sigurnosnoj politici za 2026., koju će Ured predsjedateljice dostaviti Predsjedništvu BiH. Godišnja platforma o obavještajno-sigurnosnoj politici sadrži glavna određenja rada Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH sukladno međunarodnoj praksi. Ovim se usmjerava godišnji rad OSA-e BiH, zadaće, ciljevi i prioriteti djelovanja Agencije u području njene nadležnosti.