MOSTAR - Dan 7. svibnja 1991. godine hrvatski domoljubi slave kao dan početka organiziranog otpora velikosrpskoj agresiji, dan kada se nenaoružani Hrvati, smjelo suprotstavili velikosrpskom agresoru koji je imao jasan plan blokirati zapadnu i južnu Hercegovinu te stvoriti preduvjete za uvođenje snaga JNA iz pravca Banja Luka – Donji Vakuf – Kupres – Mrkonjić Grad – Drvar – Livno u cilju nastavka daljnjih borbenih djelovanja, presijecanja Dalmacije na tri dijela te pokretanja realizacije tzv. plana „RAM“.  

Zaustavljanje tenkova JNA u Pologu Hrvati iz Mostara i Širokog Brijega i susjednih općina organizirali su točno prije 35 godina. Zaustavili su tenkovsku kolonu JNA prepriječenim kamionima u dužini od nekoliko kilometara u mjestu Polog koje se nalazi na putu na granici između Mostara i Širokog Brijega. Za hrvatski narod bila je to prekretnica koja je pokazala da se samoorganiziranjem osigurava vlastiti opstanak. Hrvatski civili tada su spriječili u Pologu blokadom ceste kolonu od preko 100 tenkova i oklopnih vozila koja je krenula iz mostarske vojarne upućena zauzeti položaje u zapadnoj Hercegovini i dijelu južne Hrvatske.

JNA je tada tvrdila da se radi o “redovnoj vojnoj vježbi i manevru” no Hrvati su shvatili da je postrojba bila pripravna za oružanu borbu. Zahtjev hrvatskih prosvjednika bio je povratak u vojarnu iz koje su došli.

Pregovore sa zapovjednikom mostarskog garnizona JNA pukovnikom Milojkom Pantelićem započeli su tada predsjednik općine Široki Brijeg Anđelko Mikulić, gvardijan fra Mladen i Jure Skoko.

Prosvjednicima na barikadi s vremenom se solidariziralo i pridruživalo sve i više Hrvata iz Mostara, Gruda, Posušja, Ljubuškog, Imotskog… i dr. lokalnim čelnicima i fratrima je uspjelo održati disciplinu među prosvjednicima. Vojno zapovjedništvo iz Beograda u više navrata je zapovjedilo nasilan prolazak kolone.

JNA je pokušala dostaviti jedinici bojne otrove i zaštitne maske za proboj barikade u konvoju koji je trebao dovesti hranu. Međutim taj pokušaj je propao. Širokobriješke su žene pripremile hranu i napitke za vojnike JNA, koji su tada bili uglavnom mladi ročnici.

Desantne jedinice JNA iz Niša i druge specijalne jedinice zauzele su položaje na području oko Pologa i Kruševa. Trećeg dana na barikadi u Pologu našlo se političko vodstvo BiH (bez srpskih predstavnika). Nakon apela hrvatskog predsjednika dr Franje Tuđmana, obraćanjem prosvjednicima od strane političkog vodstva BiH i Anđelka Mikulića i dr. prosvjednici su lagano odlazili sa barikade, a vozači micali svoja vozila s ceste. Nakon tri dana kolona JNA je krenula.

Nakon ‘krvavog Uskrsa’ na Plitvicama, 7. svibnja 1991. skinute su sve maske bratstva i jedinstva i AVNOJ-evske Jugoslavije i svakome je postalo jasno kako je JNA u funkciji velikosrpskih nacionalnih interesa koja područje Bosne i Hercegovine planira iskoristiti kao prostor preko kojeg će se izvoditi borbene i logističke aktivnosti za vojnu okupaciju Republike Hrvatske, ali i okupaciju prostora na kojima stoljećima žive Hrvati Bosne i Hercegovine”, stoji u priopćenju.

Svi Hrvati iz Hercegovine koji su 7. svibnja 1991. stali pred JNA tenkove, dodaje se, pokazali su izuzetnu nacionalnu svijest, hrabrost i spremnost na žrtvu u obrani svojih stoljetnih ognjišta i svih drugih hrvatskih nacionalnih interesa, pokazujući jasno kako su svjesni da se bez žrtve i oružane borbe neće moći obraniti od velikosrpske agresije, što se i obistinilo u godinama koje su nastupile nakon toga.