Slaviša Simojlović iz Bijeljine već je osigurao oko 8.000 eura vlastitog novca za novu poljoprivrednu mehanizaciju kada je saznao da je nova mađarska vlada zaustavila program subvencija za Republiku Srpsku (RS).

Program poticaja za kupovinu mađarske mehanizacije isključivo za poljoprivrednike iz ovog entiteta u Bosni i Hercegovini pokrenut je 2021. godine, nakon sastanka bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana s liderom vladajuće stranke u RS-u Miloradom Dodikom.

Paket je bio vrijedan 100 miliona eura osiguranih iz mađarskog budžeta, od čega je utrošeno najmanje 28 miliona dok su poljoprivrednici iz RS-a sudjelovali s dodatnih najmanje 12,9 miliona eura vlastitih sredstava.

"Nisu me još obavijestili. Zvat ću ih [Fondaciju Progressus] da vidim što se događa. Očekujem da mi vrate uložene pare", rekao je Simojlović za Radio Slobodna Europa (RSE).

On je u prethodna dva kruga programa 2022. i 2023. godine kupio mehanizaciju vrijednu oko 30.000 eura, za što je on sam morao osigurati najmanje 12.000 eura svog novca.

Fondacija za održivi razvoj "Progressus", preko koje se provodio program u RS-u, saopćila je 16. oktobra da obustavlja realizaciju tendera nakon što je nova Vlada Mađarske, formirana nakon izbora 12. aprila, obustavila financiranje.

"Svi koji su konkurisali na BTP-26 bit će obaviješteni o prekidu Javnog poziva BTP-26", navela je Fondacija o obustavi granta za koji su se poljoprivrednici prijavili u martu 2026. godine.

Javni poziv otvoren je 13. marta ove godine, a zatvoren samo pet dana poslije zbog, kako je tada saopćeno iz Progressusa, iznimno velikog interesa poljoprivrednika.

Prema podacima Progressusa, zaprimljeno je 1.025 prijava iz Republike Srpske i Brčko distrikta BiH, dvije od tri administrativne jedinice u BiH. Na program nisu mogli aplicirati poljoprivrednici iz drugog entiteta, Federacije BiH.

Ova fondacija registrirana u RS-u isključivo za ovaj program nije objavila kolika je bila ukupna vrijednost traženih bespovratnih sredstava, a poljoprivrednici su mogli očekivati iznos od 2.500 do 25.000 eura.

RSE do zaključenja ovoga teksta nije dobio odgovore Fondacije Progressus na pitanja o razlozima obustave programa, broju prihvaćenih prijava i hoće li biti raspisivanja novoga javnog poziva.

Odgovor na ista pitanja nije stigao ni iz Vlade i Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske.

Grantovi prema Republici Srpskoj išli su preko Centralnoeuropske neprofitne razvojne mreže (CED) iz Budimpešte, koja program provodi u ime mađarske vlade.

RSE do zaključenja ovoga teksta nije dobio odgovore Vlade Mađarske ni CED-a na pitanja o razlozima ukidanja programa, mogućnosti njegova nastavka te sudbini preostalih sredstava iz ranije najavljenog paketa pomoći od 100 miliona eura.

Šta kažu poljoprivrednici?
Jovica Mitrović iz Šamca kaže za RSE da je kroz prethodna dva poziva kupio mašinu za bušenje zemlje i prikolicu za traktor.

"Puna cijena podrivača bila je oko 20.000 eura, a mene je izašao oko 12.000 eura. Prikolica me je izašla oko 7.500 eura", rekao je Mitrović za RSE.

Planirao se prijaviti i na posljednji poziv, ali kaže da nije ni uspio podnijeti prijavu na jednom od punktova otvorenih u RS-u.

"Otišao sam da se prijavim, a čovjek tu u Šamcu mi je rekao da ni ne pokušavam jer je sve već popunjeno. Bilo je odobreno dva miliona eura, a prijavljeno sto miliona. Nešto tu nije bilo usaglašeno. Možda bi to nešto i bilo da [premijer Peter] Mađar nije suspendovao sve što Orban radio", kazao je Mitrović za RSE.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković kaže za RSE da su "farmeri s razočaranjem primili vijest o obustavi programa".

"Podrška je bila značajna i ozbiljna, a poljoprivrednici su je iskoristili u maksimalnom kapacitetu u prva dva poziva. Očekivali smo da će biti i treći, ali do njega ipak nije došlo. Idemo dalje", rekao je Marinković.

Poticaji RS-u ili mađarskom izvozu?
Tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i mađarski premijer Viktor Orban najavili su 2022. godine paket pomoći ekonomiji i poljoprivredi Republike Srpske vrijedan 100 miliona eura.

Koliki je tačno novca dosad zaista isplaćeno nije javno objavljeno, a odgovor nisu dali ni Progressus, ni njihovi mađarski partneri.

Poljoprivrednici iz RS-a nisu dobivali novac izravno na račune.

Umjesto toga, morali su podnijeti zahtjev za kupnju mehanizacije, opreme i alata proizvedenih u Mađarskoj, uz obvezno vlastito sudjelovanje od najmanje 30 posto vrijednosti investicije. Morali su platiti i porez na dodanu vrijednost (PDV) od 17 posto, koji se plaća kod uvoza u BiH.

Fondacija Progressus iz RS-a provjeravala je prijave i prosljeđivala ih partnerima iz CED-a u Budimpešti na konačno odlučivanje.

Nakon odobrenja sredstava korisnici su uplaćivali vlastito sudjelovanje, a Fondacija je novac isplaćivala dobavljačima mehanizacije.

Na javnim pozivima iz 2022. i 2023. godine odobreno je ukupno 1.959 projekata iz RS-a, a iz mađarskog budžeta za nabavku poljoprivredne mehanizacije, opreme i alata mađarskim proizvođačima je isplaćeno više od 28 miliona eura.

Poljoprivrednici iz RS-a uplatili su dodatnih 12,9 miliona eura vlastitih sredstava, pa je ukupna vrijednost kupljene mehanizacije i opreme premašila 39 miliona eura.

Odbijen je tek 50-ak prijava.

Prvu mehanizaciju nabavljenu kroz mađarski program podrške poljoprivrednicima u Republici Srpskoj uručio je u julu 2023. tadašnji mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto u prisustvu dužnosnika Republike Srpske predvođenih Dodikom.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli Admir Čavalić kazao je za RSE da je upitno da li se takav model financiranja uopće može smatrati bespovratnom razvojnom pomoći.

"Koristi mogu imati i kupac i prodavač, ali to nije klasičan model grantova ili subvencija", rekao je Čavalić za RSE.

Poljoprivrednici su, podsjeća Čavalić, mogli kupovati isključivo opremu proizvedenu u Mađarskoj.

Istodobno su morali osigurati najmanje 30 posto vlastitog novca što se može promatrati kao instrument unaprjeđenja prodaje mađarskih proizvoda.

Dio novca otišao je i posrednicima koji su isporučili mehanizaciju poljoprivrednicima, no njihova imena nisu objavljena.

Saradnja Dodika i Orbana
Veze između mađarskog premijera Viktora Orbana i lidera vladajuće stanke i bivšeg predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika su se razvijale uglavnom mimo državnih institucija BiH.

Suradnja je uključivala političku potporu Budimpešte Dodiku u sporovima sa Zapadom, protivljenje mađarske vlade sankcijama EU protiv čelnika RS-a te niz financijskih i gospodarskih aranžmana.

Orbanove računice s Dodikom vrijedne milione evra
Među njima se posebno ističe kredit od oko 126 miliona eura, koji je Republika Srpska 2022. godine osigurala preko mađarske državne Izvozno-uvozne banke (EXIM), a koji je korišten za refinanciranje ranijih obveza i očuvanje budžetske likvidnosti.

Osim programa pomoći za poduzetnike i poljoprivrednike u RS-u Orbanova vlada je najavljivala ulaganja u energetske i infrastrukturne projekte, uključujući dio inicijativa iz kojih se povukla Njemačka zbog, kako je obrazložila njemačka vlada, secesionističkih poteza vlasti Republike Srpske.

Kritičari su takvu suradnju opisivali kao politički motiviranu i nedovoljno transparentnu, dok su vlasti u Banjoj Luci navodile da je riječ o "strateškom partnerstvu" koje je Republici Srpskoj osiguravalo politički i financijski oslonac u razdoblju pojačanih međunarodnih pritisaka.