Gradonačelnik Mostara Mario Kordić (HDZ BiH) pojašnjava da je dosadašnji način zbrinjavanja otpada financijski neodrživ za lokalnu zajednicu. 

Dva paralelna procesa odredit će budućnost mostarske deponije Uborak. Jedan je privremeno rješenje, odnosno izgradnja novih sanitarnih ploha za odlaganje otpada, dok je drugi transformacija deponije u regionalno središte za upravljanje otpadom. 

Trajnog rješenja još nema, a vrijeme se kupuje privremenim mjerama, što neprihvatljivim smatraju aktivisti koji traže potpuno zatvaranje deponije.

Nove plohe kao privremeno rješenje

Četiri milijuna konvertibilnih maraka vrijedan projekt izgradnje novih sanitarnih ploha na mostarskoj deponiji trebao bi privremeno riješiti akutni problem odvoza otpada, podsjeća FTV. Gradska uprava je, nakon raspisanog tendera, već izabrala tri kompanije koje će graditi dvije nove plohe. 

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić (HDZ BiH) pojašnjava da je dosadašnji način zbrinjavanja otpada financijski neodrživ za lokalnu zajednicu. 

- Proces kojeg trenutačno provodimo, a to su baliranje smeća i djelomičan odvoz na druge deponije, nešto je što si nijedna lokalna zajednica financijski ne može priuštiti. Mi sada plaćamo 150 maraka po toni otpada, dok je cijena u redovitim uvjetima 81 marka po toni, izjavio je gradonačelnik Kordić za BHT1. Aktivisti, pak, upozoravaju da se otpad više ne odvozi na druge lokacije, već da ga se ponovno odlaže na deponiji Uborak, ispod čijih naslaga smeća još tinja požar. Predsjednik Udruženja građana 'Jer nas se tiče' Omer Hujdur kaže da je zbog toga zatražio reakciju inspekcije. 

- To više nije mjesto za pretovar. Otpad više ne ide na druge deponije, već ga se odlaže na deponiji Uborak. Jučer sam ponovo uputio poziv inspektoratu izaći na teren, obustaviti odlaganje i zatvoriti deponiju. Ovo je agonija za grad Mostar i stanovništvo koje živi pored deponije, poručuje Hujdur.

 Sporne procedure za građevinsku dozvolu

Za realizaciju plana izgradnje novih ploha potrebna je građevinska dozvola Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Početkom mjeseca, to je ministarstvo raspisalo javni poziv za uvid u glavni projekt izgradnje sanitarnih ploha. No, nevladine organizacije uložile su brojne primjedbe na uvjete poziva - od njegovog trajanja i ograničavanja prava na uvid samo na stranke u postupku, do lokacije na kojoj se uvid može obaviti. 

Hujdur najavljuje da će aktivisti nastaviti pravnu borbu te ne isključuje ni fizičko sprječavanje odlaganja otpada. 

- Sada djelujemo pravno i osporavamo sve te dokumente. No, bude li potrebe, izaći ćemo i fizički zaustaviti odlaganje otpada, kao što smo to radili i do sada u nekoliko navrata, kazao je Hujdur.

Među organizacijama koje su uložile primjedbe je i Aarhus centar u BiH, čija pravna savjetnica Nina Kreševljaković ukazuje na problem dostupnosti dokumentacije, posebno  građanima Mostara, koji zbog propisanih uvjeta moraju putovati u Sarajevo kako bi dobili uvid u projekt. Prethodno se, kako pojašnjava, moraju najaviti Federalnom ministarstvu prostornog uređenja kako bi izvršili uvid u ogroman projekt koji može imati i više stotina stranica. 

Takav način uvida, smatraju u Aarhus centru, praktično onemogućava detaljno čitanje dokumentacije, a kamoli pripremu i podnošenje primjedbi u predviđenom roku. Na primjedbe Aarhus centra, resorno ministarstvo još nije odgovorilo. Ako građevinska dozvola bude izdana suprotno njihovim komentarima, ta organizacija najavljuje pokretanje sudskog postupka. Iz Ministarstva, pak, poručuju da će sve primjedbe uzeti u obzir, ali da u ovoj fazi ne mogu govoriti o sadržini niti o datumu donošenja konačne odluke.