Izvješće Europske komisije o BiH za ovu godinu nije donijelo ništa spektakularno, što bi moglo iznenaditi bilo koga tko prati političke procese u Bosni i Hercegovini. Bruxelles je konstatirao da zemlja u protekloj godini nije ostvarila očekivani napredak u pravosuđu, borbi protiv korupcije, slobodi medija i gospodarstvu, a da je u viznoj politici zabilježeno nazadovanje.

Reforme koje su godinama najavljivane kao uvjet za europski put ostale su samo mrtvo slovo na papiru i potvrda postojanja isključivo usmene posvećenosti reformama, navodi Deutsche Welle.

Bosna i Hercegovina formalno je kandidatkinja za članstvo i ima dogovorenu Reformsku agendu. S druge strane, institucije u protekle četiri godine nisu uspjele iz te agende izraditi zakone i odluke niti provesti minimum mjera u praksi. Europska komisija upozorila je da je rad izvršne i zakonodavne vlasti otežavalo nepostojanje funkcionalne vladajuće koalicije, dok ključne reforme još čekaju usvajanje.

Godina bez rezultata – izgubljena godina

Šef Delegacije EU-a u BiH Luigi Soreca ocijenio je da je BiH praktično izgubila još jednu godinu na europskom putu. Jedina je zemlja Zapadnog Balkana koja nije dobila nijedan euro iz paketa reformi u okviru Plana rasta.

„U biti, ovo je bila izgubljena godina u smislu opipljivog napretka", rekao je Soreca koji je Izvješće o napretku uručio predsjedateljici Vijeća ministara BiH Borjani Krišto. „Iako europske integracije ostaju deklarirani strateški cilj Bosne i Hercegovine, zemlja se sve više udaljavala od svoga europskog puta", upozorio je Soreca.

Veća opasnost tek predstoji ako ne dođe do nekih korjenitih promjena u smislu stvarnog odnosa prema napretku BiH na putu prema Europskoj uniji. Zemlja kojoj su najpotrebnija ulaganja, reforme i modernizacija javne uprave u protekle četiri godine nije iskoristila sredstva EU-a zbog unutarnjih političkih sukoba.

„Kako će nova vlast reagirati na ovo izvješće? Dosad nismo imali ozbiljnih reakcija, što je poražavajuće“, kaže Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH, komentirajući posebno upozorenje iz Bruxellesa o izmjenama pravila o imovinskim karticama koje je usvojilo Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTV). Tim izmjenama vanjski izbor stručnjaka za nadzor zamijenjen je procesom pod kontrolom samog VSTV-a, što je suprotno ranijem dogovoru s Europskom komisijom. A pravosuđe je samo kap u moru područja koja uopće ne ispunjavaju predložene reforme.

BiH tako znatno kaska na EU-putu – za razliku od Crne Gore, Albanije, Moldavije i Ukrajine, koje su već dobile Mapu puta za članstvo. Zbog dobrih rezultata i očekivanog zatvaranja pregovora do kraja godine Crna Gora mogla bi postati punopravna članica već 2028.

Politički manevri

Sudeći prema najavama političkih predstavnika koji su osvojili vlast u BiH, nisu neostvarive ni prognoze da će Crna Gora prije postati članica EU-a nego što se formira vlast u BiH. A za to postoji puno argumenata.

„Ako netko želi vidjeti SNSD u vlasti u BiH, vidjet će nas samo ako se reformira Ustavni sud BiH“, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, stranke koja će imati četiri izaslanika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Samim time, čak i ako ostale stranke uspiju formirati većinu u državnom parlamentu, što je matematički moguće s oporbom iz Republike Srpske, svaki će akt biti blokiran upravo u Domu naroda. Kao što se to radilo posljednje dvije godine. Osim Ustavnog suda, SNSD traži i poništavanje svih odluka visokog predstavnika koje „nikada nisu dobile potvrdu u Parlamentarnoj skupštini BiH".

Ovakvi i slični maksimalistički uvjeti na početku pregovora o formiranju vlasti nisu novost i riječ je o praksi koja se koristila i ranije kako bi se u pregovorima došlo do najboljih pregovaračkih pozicija. Ipak, u tim pregovorima europski put i postavljeni uvjeti ostaju po strani, a političke nesuglasice služe samo za dodatnu polarizaciju građana.

Prijeti ponovni gubitak EU-novca

Iz Delegacije EU-a u BiH upozorili su da će, ako domaće vlasti do kraja godine ne ispune uvjete za provedbu Plana rasta, uslijediti novo smanjenje sredstava. Zbog političkih odnosa u BiH, uključujući i aktualnu vlast koju čine stranke nekadašnje Trojke sa SNSD-om i HDZ-om BiH, takav je scenarij gotovo izvjestan.

Probosanski blok (ponegdje nazivan i „probošnjački blok") izričit je kada je riječ o formiranju vlasti i uvjetima koji stižu iz Banje Luke. Nije spreman pristati na promjenu ustavne strukture. Tako iz SDP-a BiH, koji je također nezaobilazan akter u razgovorima na državnoj razini, poručuju da ucjene ne dolaze u obzir. Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić kaže da neće pristati na ucjene, upozorivši da će Dodik „morati korigirati svoje radikalne zahtjeve ako zaista želi formiranje vlasti“.

Sličnog su stava i u ostalim strankama probosanskog bloka. U SDA-u žele da se što prije krene u formiranje vlasti, dok iz Stranke za BiH poručuju da „nitko neće prihvatiti nikakve ultimatume na štetu države Bosne i Hercegovine“.

Čovićev optimizam

Što se tiče hrvatskog političkog korpusa u BiH, koji je već godinama u simbiozi s vlastima RS-a, europski put nije upitan. Prvi čovjek HDZ-a BiH Dragan Čović zbog toga ističe važnost proteklih Općih izbora, održanih početkom listopada, a koji su, kako je kazao, rezultirali „legitimnom zastupljenošću hrvatskog naroda u svim tijelima vlasti, a posebno u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine“.

Čović u tom kontekstu u prvi plan stavlja izmjene Izbornog zakona BiH kojima bi se to pitanje konačno definiralo, a oko kojeg također nema dogovora između stranaka u Federaciji BiH.

„Provedba europskih reformi od ključne je važnosti za BiH, a hrvatski dužnosnici ostaju čvrsto opredijeljeni za hitno ostvarenje tih ključnih prioriteta“, rekao je Čović, uvijek optimističan kada je riječ o funkcioniranju vlasti i ispunjavanju europskih uvjeta.

Formiranje vlasti – iza svega se krije „osobni interes"

Nakon potvrđivanja rezultata izbora počeli su teći zakonski rokovi za konstituiranje vlasti. Zastupnički dom Parlamenta BiH treba biti konstituiran do 3. prosinca, a nakon toga Predsjedništvo ima 15 dana da predloži mandatara za sastav Vijeća ministara (vlade BiH). Zatim slijedi razdoblje od 35 dana za imenovanje i potvrdu ministara, iako taj rok u praksi nikada nije ispoštovan, s obzirom na to da sankcije nisu definirane.

„Formiranje državne vlasti, ako se uopće i dogodi, potrajat će. Iza svake koalicije krije se pitanje vlasti, resora i utjecaja, ali na kraju će se sve svesti na osobne interese“, kaže novinar Goran Dakić, uvjeren da svima odgovara ovakvo stanje. 

„Nitko ovdje ne gubi osim SDA-a. Svi ostali su već u vlasti, tako da se nikome ne žuri. Tko će izvući deblji kraj? Građani! Svi se uvjeti koriste samo kako bi se javnost na svim stranama držala u grču i kako bi se stvorio dojam da oni jedini imaju monopol nad obranom svojeg naroda. A zapravo se iza svega krije samo osobni interes“, uvjeren je Dakić.

Ipak, u uvjetima neformiranja vlasti priča o europskim integracijama postaje prazna ljuštura jer nema pregovaračkog okvira bez funkcionalne vlasti. Nema provedbe Reformske agende bez odluka državnog parlamenta, a nema ni novca iz Plana rasta bez potpisanih sporazuma i imenovanog koordinatora.