Piše: Miroslav Landeka

mostar@dnevni-list.ba

MOSTAR – U sklopu sedmog Napretkova tjedna kulture (NTK), koji organizira Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Glavna podružnica Mostar, te u povodu 36. obljetnice obnove Napretkova rada u Mostaru, u srijedu navečer u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače predstavljena je knjiga „Izvješća prvoga austrijskog konzula u Travniku Josepha Paula von Mittessera (1807. – 1808.)“, autora prof. dr. Ivice Petrovića i prof. dr. Ivice Glibušića.

Riječ je o vrijednom znanstvenom i izdavačkom pothvatu koji prvi put donosi cjelovit prijevod dosad neobjavljenih diplomatskih izvješća iz austrijskih arhiva, pružajući neposredan uvid u političke, vojne, gospodarske i društvene prilike u Bosanskom ejaletu početkom 19. stoljeća. Knjiga ujedno otvara zanimljivu poveznicu s književnim svijetom Ive Andrića i njegovim romanom „Travnička kronika“.

Na predstavljanju, koje je izazvalo veliku pozornost javnosti i medija, o knjizi su govorili recenzenti dr. sc. Anto Ivić i izv. prof. dr. sc. Dijana Pinjuh te dr. Marko Babić, generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru.

Povijesni kontekst i diplomatsko nadmetanje velikih sila

Dr. Ivić istaknuo je kako je prof. dr. Ivica Petrović u knjizi predstavio izvješća prvoga austrijskog konzula koji je 1807. godine stigao u upravno središte Bosanskoga ejaleta, dok je prof. dr. Ivica Glibušić obradio širi povijesni kontekst, omogućujući čitatelju bolje razumijevanje tadašnjih političkih i društvenih odnosa te zbivanja u europskom okruženju. Naglasio je kako je riječ o još jednom izvanrednom djelu u nizu knjiga koje objavljuje HKD Napredak – Glavna podružnica Mostar.

Govoreći o povijesnom kontekstu, Ivić se osvrnuo na prometnu važnost Bosne i njezin položaj na putovima koji su povezivali različite dijelove Europe i Osmanskoga Carstva. Podsjetio je kako je prvi konzulat u Bosni bio mletački, nastao nakon što su Mlečani krajem 16. stoljeća u Splitu izgradili trgovačku skelu i lazaret. U splitsku luku pristizali su trgovci s karavanama čak iz Perzije i Indije.

Ivica Petrović i Ivica Glibušić, autori knjige

Francuzi su krajem 18. stoljeća dokinuli Mletačku, a nešto poslije i Dubrovačku Republiku. Napoleonova francuska vlast od 1806. do 1813. godine postigla je zavidne rezultate u izgradnji cestovne infrastrukture u Dalmaciji. Formiranjem Ilirskih pokrajina 1809. godine Francuzi su počeli koristiti takozvani Novi put, koji je prolazio kroz Kostajnicu, Banju Luku, Travnik, Sarajevo i Novi Pazar te preko Prištine i Skoplja vodio prema Solunu i Carigradu.

Tim se putem odvijala takozvana levantska trgovina između Soluna i Ilirskih pokrajina te između Soluna i Beča. Ta je prometna i trgovačka zamisao bila povezana s Napoleonovim nastojanjima da osigura alternativne pravce opskrbe francuske industrije sirovinama, ponajprije pamukom, budući da je pomorske putove ugrožavala Engleska.

U takvim okolnostima Francuskoj je, radi osiguranja komunikacija i zaštite vlastitih interesa, bilo potrebno diplomatsko predstavništvo pri bosanskom veziru. Dolazak francuskoga konzula na područje Bosanskoga ejaleta, uz francuski ekspanzionizam, događaje u Smederevskom sandžaku i rastući ruski utjecaj, nije mogao ostati bez reakcije Beča.

Potpukovnik Joseph Paul von Mittesser, imenovan austrijskim carskim konzulom u Travniku, prema dobivenim je uputama trebao pratiti politička i vojna zbivanja, sprječavati sukobe na granici, održavati komunikaciju s pašom, stjecati povjerenje katolika te štititi povlastice austrijske trgovine.

Bilo je to vrijeme srpske pobune, turskih upada na austrijsko područje u Pounju i intenziviranja francuskih i austrijskih diplomatskih aktivnosti. Njegova izvješća donose i zanimljive podatke o odnosu domaćega stanovništva prema europskim silama. Ivić je ocijenio kako će ova knjiga profesorima Glibušiću i Petroviću osigurati važno mjesto među istraživačima koji svojim radom obogaćuju bibliografiju o povijesti Bosne i Hercegovine, jer osim odnosa velikih sila donosi i vrijedne uvide u svakodnevni život običnih ljudi toga vremena.

Izv. prof. dr. sc. Dijana Pinjuh istaknula je kako je riječ o vrijednom izdavačkom i znanstvenom pothvatu koji popunjava značajnu historiografsku prazninu u poznavanju djelovanja stranih konzularnih predstavništava na ovim prostorima.

Iako su pojedini podatci iz objavljenih izvješća ranije korišteni u historiografskoj literaturi, u ovoj se knjizi prvi put donosi njihov cjelovit prijevod iz austrijskih arhiva, utemeljen na izvornim njemačkim rukopisima iz razdoblja od prosinca 1807. do prosinca 1808. godine.

Mittesserova izvješća nadilaze okvire klasične administrativne korespondencije s Bečom. Ona predstavljaju autentično i neposredno svjedočanstvo o složenim političkim, vojnim i društvenim prilikama u Bosanskom ejaletu u vrijeme Napoleonovih ratova, kada je Travnik bio jedno od glavnih sjecišta interesa i odmjeravanja snaga europskih sila. Arhivska građa otkriva intenzivno diplomatsko nadmetanje, špijunažu i suparništvo između austrijskog konzula Mittessera i francuskog konzula Pierra Davida.

Dr. Pinjuh posebno je naglasila kako objavljivanje ovoga kritičkog izdanja stručnjacima i široj javnosti omogućuje izravan uvid u izvornu arhivsku građu koja nadilazi okvire diplomatske korespondencije i pruža autentičan prikaz povijesnih procesa u trenutku njihova nastajanja.

Izvješća obuhvaćaju širok raspon tema – od političkih spletki i trgovačkih putova do položaja katolika, uloge franjevaca i svakodnevnoga života. Upravo zato predstavljaju iznimno vrijedan izvor za razumijevanje Bosanskoga ejaleta s početka 19. stoljeća, ali i poticaj za nova komparativna istraživanja zajedničke povijesti Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Austrije u širem europskom kontekstu.

Mirjana Topić Landeka

Dr. Marko Babić

Između povijesnog konzula i Andrićeve književnosti

Jedna od posebno zanimljivih dimenzija ove knjige njezina je izravna poveznica s književnim svijetom Ive Andrića i njegovim romanom „Travnička kronika“. O toj je poveznici na predstavljanju govorio generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru dr. Marko Babić, istaknuvši koliko povijesni dokumenti mogu pridonijeti boljem razumijevanju vremena, ljudi i političkih prilika koje je Andrić književno oblikovao u svojemu poznatom romanu.

Babić je podsjetio na posebne okolnosti u kojima su tadašnji konzuli djelovali u vezirskom Travniku. Njihov rad odvijao se u vrlo skromnim uvjetima, a njihova uloga nije bila jednaka ulozi diplomata u današnjem smislu riječi. Osim diplomatskih poslova, bili su i svojevrsni obavještajci svojih država, prikupljajući podatke o političkim i vojnim zbivanjima, kretanju ljudi i vojske, gospodarskim prilikama te odnosima među različitim zajednicama.

Posebnu pozornost posvećivali su odnosima velikih sila – Francuske, Rusije i Austrije – čiji su se interesi i suparništva često prelamali upravo u vezirskom Travniku. Pratili su kretanje karavana i vojske, stanje u Bosanskom ejaletu, postupanje osmanskih vlasti, položaj i život domaćega stanovništva, ali i djelovanje franjevaca i pravoslavnoga svećenstva. Sve su te informacije bile važne njihovim državama za razumijevanje prilika u Osmanskom Carstvu i procjenu vlastitih političkih i diplomatskih interesa.

Upravo u tome leži posebna vrijednost Mittesserovih izvješća. Ona omogućuju da se Andrićev književni svijet sagleda i iz perspektive povijesnih dokumenata. Ono što je u „Travničkoj kronici“ opisano kroz likove, njihove razgovore, odnose i unutarnje sukobe, u ovim se izvješćima pojavljuje kao stvarno zabilježena povijest. Čitatelj tako dobiva priliku upoznati ne samo književnog konzula von Mitterera nego i stvarnoga Josepha Paula von Mittessera, čovjeka koji je živio i radio u Travniku te iz prve ruke bilježio prilike u Bosni početkom 19. stoljeća.

Dvije godine arhivskog istraživanja i potrage za povijesnim izvorima

Upravo je Andrićeva „Travnička kronika“ bila i jedan od poticaja prof. dr. Ivici Petroviću da se upusti u zahtjevno arhivsko istraživanje i potragu za povijesnom osobom koja se krije iza književnoga lika.

– Arhivski rad poseban je i zahtjevan posao. Ovo je istraživanje bilo izazovno, ali ja volim izazove pa mi nije bio problem otići u Beč, sjediti u arhivima i kopati po registratorima i kartonima. Bio sam motiviran Andrićevom „Travničkom kronikom“ i tim austrijskim konzulom. Htio sam vidjeti tko je taj konzul, što je radio i kako je radio pa sam krenuo u svojevrsnu potragu za njim – kazao je Petrović, profesor germanistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru (FF SUM) i član Upravnog odbora Glavne podružnice Napretka u Mostaru.

Cjelokupan istraživački rad, koji je uključivao upoznavanje sa stilom starih rukopisa, prepisivanje i prevođenje, trajao je dvije godine, a samo je na prevođenje otpala polovica toga vremena. U knjizi su sadržana cjelovita izvješća iz prve godine Mittesserove konzulske službe, a Petrović se nada kako će prevesti i preostala izvješća ako za taj pothvat uspije osigurati potrebna sredstva.

– Istraživanje arhivske građe neizostavan je dio svakoga ozbiljnog istraživanja. Hvala Bogu što su brojni dokumenti sačuvani u različitim arhivima i nadam se da će država uložiti malo više sredstava u ovu vrstu istraživanja. To je naša nacionalna i kulturna povijest, kojoj se, nažalost, ne pridaje dovoljno pozornosti. Po mojemu mišljenju, istraživanje arhiva vrlo je važan ključ za razumijevanje naše sadašnjosti i budućnosti jer, ako ne poznajemo prošlost, nećemo razumjeti današnje odnose – istaknuo je Petrović, zahvalivši svima koji su pridonijeli objavljivanju knjige, a posebno nakladniku, HKD-u Napredak – Glavnoj podružnici Mostar.

Arhivska građa kao ključ za razumijevanje povijesti

Drugi autor knjige, prof. dr. Ivica Glibušić, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, pripremio je povijesni uvod i analizu Mittesserovih izvješća.

– Što se tiče izvješća, ona su velik doprinos razumijevanju Bosne i Hercegovine na početku 19. stoljeća iz više razloga. Posebno zato što su se u to vrijeme događale velike promjene nakon Francuske revolucije, došlo je do velikih ratova, a na ovim prostorima došlo je i do sudara interesa četiriju velikih carstava: Osmanskoga, Francuskoga, Austrijskoga i Ruskoga. Ta su izvješća velik doprinos rasvjetljavanju i određivanju interesa tih velikih europskih država – pojasnio je Glibušić.

Istaknuo je kako konzul u izvješćima jasno opisuje način života u Bosanskom ejaletu, svakodnevicu običnih ljudi i osmansku vlast.

– To nam je u istraživanjima jako važno jer tada imamo izvornu građu koja je u potpunosti prevedena. Ova će knjiga biti nezaobilazan dokument u povijesnim istraživanjima Bosne i Hercegovine u prvoj polovici 19. stoljeća – smatra Glibušić.

Dodao je kako velik dio neistražene povijesti Bosne i Hercegovine još uvijek čeka na istraživače u brojnim svjetskim arhivima.

– Velik dio arhivske građe u Beču, Budimpešti i Istanbulu nije preveden. Ti se dokumenti koriste selektivno, što onda dovodi do iskrivljavanja određenih povijesnih činjenica. Zbog toga je nužno što više prevoditi i istraživati kako bi svi zainteresirani za povijest imali pravu sliku toga vremena na našim prostorima – zaključio je Glibušić.

Knjiga „Izvješća prvoga austrijskog konzula u Travniku Josepha Paula von Mittessera (1807. – 1808.)“ prvi put donosi cjelovit prijevod izvješća s njemačkoga jezika, na kojemu su izvorni rukopisi napisani, te stručnu obradu dosad neobjavljene diplomatske građe iz austrijskih arhiva. Ona nisu samo diplomatska korespondencija upućena Beču nego i neposredna svjedočanstva o političkim, vojnim, gospodarskim i društvenim prilikama u Bosanskom ejaletu od 1807. do 1808. godine.

Vrijedan doprinos kulturnoj i povijesnoj baštini

Ispriku zbog nemogućnosti dolaska na predstavljanje knjige pisanim je putem uputila Sanja Vlaisavljević, federalna ministrica kulture i športa. Uz čestitke autorima i nakladniku, HKD-u Napredak – Glavnoj podružnici Mostar, poručila je kako je objavljivanje povijesnih dokumenata i diplomatskih izvješća od iznimne važnosti za istraživanje i očuvanje kulturno-povijesne baštine. Takvi zapisi predstavljaju dragocjeno svjedočanstvo vremena, omogućuju sagledavanje prošlosti iz različitih perspektiva te otvaraju nove mogućnosti za znanstveno istraživanje i razumijevanje povijesnih procesa koji su oblikovali našu zemlju.

U glazbenom dijelu programa sudjelovala je članica HKD-a Napredak – Glavne podružnice Mostar Marija Mila Milas, magistra glazbene umjetnosti, koja je na flauti izvela „Serenadu“ Franza Schuberta i „Rondo u D-duru“ Wolfganga Amadeusa Mozarta. Mirjana Topić Landeka čitala je pisma konzula, a program je vodila novinarka Ivana Vidmar.

O značaju predstavljanja svjedočio je i dolazak brojnih uglednih uzvanika, među kojima su bile Ljubica Kardum Mijatović i Zvjezdana Borovac, ministrice savjetnice u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, generalni konzul Republike Turske u Mostaru Fatih Ekinci, počasni konzul Republike Mađarske u BiH Vlado Lukić te počasni konzul Republike Italije u BiH Goran Grbešić.

Predstavljanjem ove knjige završen je sedmi Napretkov tjedan kulture 2026. u Mostaru, manifestacija koja je i ove godine potvrdila važnost kulture, umjetnosti i njegovanja kulturne i povijesne baštine.

Tijekom ovogodišnjega programa publika je imala priliku uživati u različitim kulturnim sadržajima – od likovne umjetnosti i glazbe do književnosti i predstavljanja vrijednih povijesnih izdanja. Svaki je program donio nešto posebno, otvorio prostor za susrete, dijalog, razmjenu ideja i nova kulturna iskustva. Predstavljanje knjige o prvom austrijskom konzulu u Travniku na poseban je način zaokružilo ovogodišnji program, vraćajući nas izvornim povijesnim dokumentima i svjedočanstvima koja nam pomažu bolje razumjeti prošlost Bosne i Hercegovine.

Napretkova izdavačka snaga i kulturna prepoznatljivost Mostara

HKD Napredak – Glavna podružnica Mostar i ove je godine pokazala kako se predanim radom, znanjem i inicijativom može obogaćivati kulturni život grada. Svojim programima, projektima i izdavačkom djelatnošću stvara, čuva i promiče kulturne vrijednosti, afirmira umjetnike i autore, istražuje i predstavlja povijesnu baštinu te donosi nove sadržaje u kulturni život Mostara.Sedmi Napretkov tjedan kulture je završen, ali njegov smisao i poruka ostaju. Jer kultura nije samo ono što baštinimo nego i ono što stvaramo, dijelimo i ostavljamo generacijama koje dolaze. Manifestacije završavaju, ali vrijednosti koje stvaramo i prenosimo ostaju.