U utorak je u Sarajevu upriličena tiskovna konferencija na kojoj su predočeni rezultati dosadašnjeg rada Posebnog odjela Tužiteljstva FBiH za suzbijanje korupcije, organiziranog i međužupanijskog kriminala, a na kojoj su govorili glavni federalni tužitelj Munib Halilović i posebni zamjenik i rukovoditelj Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organiziranog i međužupanijskog kriminala (POSKOK) Hrvoje Čabrajić. 

Tom je prilikom ukazano da se Federalno tužiteljstvo te Posebni odjel suočavaju s nizom organizacijskih i sustavnih izazova, ali je istaknuto i da bilježe značajne rezultate u radu.

Organizacijski i sustavni izazovi

Glavni federalni tužitelj Halilović ocijenio je da je uspostavom Posebnog odjela Federalno tužiteljstvo postalo znatno složenija institucija, jer sada istodobno vrši, i nadzornu, i operativnu funkciju u procesuiranju kaznenih djela. 

Ocijenio je da je Zakon, temeljem kojeg je prije deset godina uspostavljen Posebni odjel, nije dovoljno precizno uredio niz ključnih pitanja, što je u praksi dovelo do pravnih praznina koje se moralo rješavati internim aktima.

- Sve ono što je nedorečeno u zakonu prepušteno je općim propisima koji ne prepoznaju Posebni odjel, pa smo morali interno uređivati mnoge odnose i procedure, kazao je Halilović precizirajući da su tako uređeni odnosi između Općeg i Posebnog odjela, rješavanje pritužbi i konzultativna uloga Općeg odjela u radu na optužnicama. Halilović je upozorio i da je Posebni odjel izrazito preopterećen s obzirom na veliki priljev predmeta a ograničen broj tužitelja. 

Tako je iznio podatak da trenutačno u Posebnom odjelu radi sedam tužitelja, uz dodatna dva imenovanje kojih je u postupku, dok je u radu gotovo 1.156 predmeta, što predstavlja višestruko opterećenje. 

- Imamo situaciju od gotovo četiri godišnje norme po jednom tužitelju, što nije, ni očekivano, ali ni primjereno, i traži sustavno rješenje, poručio je Halilović, prema čijoj ocjeni se takvo stanje izravno odražava na efikasnost rada, zbog čega su potrebni hitno kadrovsko jačanje i reorganizacija kako bi se tužitelje rasteretilo i osiguralo održivost rada Posebnog odjela. S tim u svezi, on je potvrdio da je Federalno tužiteljstvo uputilo inicijativu Federalnom ministarstvu pravde za izmjene zakona, kojima bi se, među ostalim, redefiniralo nadležnost Posebnog odjela i rasteretilo ga u pogledu broja predmeta. Pojasnivši da je Posebni odjel nadležan za procesuiranje svih nositelja pravosudnih funkcija, potvrdio je da se sada radi na rješavanju problema sukoba nadležnosti.

Osam optužnica u prvoj godini rada 

Posebni zamjenik i rukovoditelj Posebnog odjela Čabrajić podsjetio je da je Odjel počeo s radom 30. travnja 2023. u otežanim uvjetima, bez dovoljno kadrova i bez osnovne tehničke opreme. 

- Imali smo svega pet tužitelja, nedostatak pomoćnog osoblja, pa čak i osnovnih tehničkih sredstava. Danas smo dostigli razinu koja omogućava rad, ali to je i dalje minimalna razina koju treba unaprjeđivati, kazao je on uz napomenu da Odjel nije prošao ni kroz razdoblje prilagodbe, već je odmah preuzeo hitne i pritvorske predmete od županijskih tužiteljstava, što je, također, bio težak i zahtjevan proces. 

Čabrajić je dodao da su svi preuzeti predmeti uneseni u sustav i dodijeljeni tužiteljima a, kada su konkretni ishodi rada u pitanju, u prvoj godini rada podignuto je osam optužnica u predmetima organiziranog kriminala, visoke korupcije i kaznenih djela protiv nositelja pravosudnih funkcija. Prema njegovoj ocjeni, radi se o ozbiljnim predmetima organiziranog kriminala, visoke korupcije i o složenim istragama, a sve odluke su, istaknuo je, donesene isključivo na temelju zakona i dokaza, bez vanjskih utjecaja. Napominjući da je podrška policijskih agencija ključna za rad tužiteljstava, rukovoditelj Posebnog odjela osobito je istaknuo dobru suradnju s Federalnom upravom policije, SIPA-om BiH i s MUP-om Sarajevske županije. 

No, i on je ukazao na ozbiljan problem preopterećenosti tužitelja velikim brojem predmeta. Čabrajić je, na koncu, potvrdio i da je upućena inicijativa za izmjene čl. 25. Zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala, kojim bi se povećalo imovinski cenzus i preciznije definiralo nadležnost Posebnog odjela, što bi, prema procjenama, moglo smanjiti broj predmeta za oko 500.