Turizam u Federaciji BiH nastavlja stabilan rast u 2026. godini, a najnoviji podaci pokazuju da potražnja raste brže od smještajnih kapaciteta.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u ožujku je u Federaciji BiH zabilježeno 73.297 dolazaka turista. To je 13,4 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

U odnosu na veljaču ove godine rast je još izraženiji i iznosi 22,6 posto, što pokazuje snažan ulazak turističkog sektora u proljetni dio sezone.

Rast turizma Federacije BiH temelji na stranim gostima
Strani turisti i dalje nose najveći dio tržišta.

U ukupnoj strukturi dolazaka njihov udio iznosio je 70,8 posto, dok domaći turisti čine nešto manje od trećine tržišta.

Sličan odnos vidljiv je i kod noćenja.

Ukupan broj noćenja u ožujku dosegnuo je 140.390, što predstavlja rast od 13,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U usporedbi s veljačom broj noćenja povećan je za 19,3 posto.

Strani gosti ostvarili su čak 72,6 posto ukupnih noćenja, dok domaći turisti sudjeluju s 27,4 posto.

Takva struktura pokazuje koliko turizam u Federaciji BiH postaje ovisan o međunarodnim tržištima i regionalnim turističkim tokovima.

Hrvatska i Turska među najvažnijim tržištima
Najveći broj noćenja među stranim turistima ostvarili su gosti iz Hrvatske, koji čine 22,6 posto ukupnih stranih noćenja.

Slijede turisti iz Turske s udjelom od 10,3 posto te Srbije s 9,2 posto.

Među važnijim tržištima nalaze se Italija te Njemačka.

Pet najvećih tržišta zajedno generira više od polovice ukupnih stranih noćenja u Federaciji BiH.

To potvrđuje da se turizam u BiH i dalje dominantno oslanja na regionalne goste i europska emitivna tržišta, dok prostor za snažniji dolazak turista s udaljenijih tržišta još uvijek ostaje otvoren.

Hoteli dominiraju tržištem smještaja
Najveći dio turističkog prometa i dalje se odvija kroz hotelski sektor.

Čak 95,9 posto svih noćenja ostvareno je u kategoriji “Hoteli i sličan smještaj”, što pokazuje da hotelski kapaciteti ostaju ključna infrastruktura turističkog tržišta Federacije BiH.

Istodobno broj raspoloživih kreveta lagano se smanjio.

U ožujku je bilo dostupno 29.799 kreveta, što je 2,4 posto manje nego godinu ranije.

To znači da rast turističkog prometa trenutačno nije praćen jednakim rastom smještajnih kapaciteta.

Iskorištenost kapaciteta i dalje relativno niska
Unatoč rastu dolazaka i noćenja, iskorištenost hotelskih kapaciteta ostaje relativno skromna.

Neto stopa iskorištenosti kreveta u kategoriji hotela i sličnog smještaja iznosila je 16,8 posto.

To pokazuje da turistički sektor i dalje ima značajan prostor za rast bez velikih infrastrukturnih pritisaka.

Istodobno otvara pitanje kvalitete turističke potrošnje, sezonalnosti i duljine boravka gostiju.

Jer dugoročni razvoj turizma neće ovisiti samo o rastu broja dolazaka, nego i o sposobnosti tržišta da poveća potrošnju po gostu, produži sezonu i razvije sadržaj koji donosi veću dodanu vrijednost lokalnom gospodarstvu, piše financa.