Vijeće za sigurnost saobraćaja na cestama u Kantonu Sarajevo analiziralo je stanje sigurnosti u oblasti saobraćaja, a ministar unutrašnjih poslova KS Admir Katica predstavio je ključne podatke koji pokazuju jasne trendove, ali i otvorene izazove u glavnom gradu BiH.

Prema zvaničnim podacima, u saobraćajnim nesrećama u Bosni i Hercegovini u periodu od 2010. do 2025. godine poginulo je ukupno 4.348 osoba.

Od tog broja, na području Kantona Sarajevo život su izgubile 273 osobe.

Kako je istaknuto, iako je ukupan broj saobraćajnih nesreća u porastu, broj nesreća sa stradalim osobama nije proporcionalno rastao, što ukazuje na relativno stabilnu strukturu težih posljedica.

U toku 2025. godine došlo je do značajnog porasta ukupnog broja saobraćajnih nesreća u Kantonu Sarajevo, gdje je zabilježeno čak 14.357 udesa.

Ministar Katica objašnjava da ovaj skok ne treba nužno posmatrati kao dramatično pogoršanje sigurnosti, već kao rezultat dvije ključne promjene.

 
Prva je promjena u načinu evidentiranja lakših nezgoda. Naime, od 2025. godine u zvaničnu statistiku ulaze i saobraćajne nezgode koje se rješavaju potpisivanjem Evropskog izvještaja o saobraćajnoj nesreći, što ranije nije bio slučaj.

Druga stavka je ekstremno povećanje motorizacije i zasićenje saobraćajnica. Veliki broj nezgoda s materijalnom štetom tipičan je za uslove "stani-kreni" u urbanim zonama, gdje najčešće dolazi do udara u vozilo ispred ili bočnih kontakata pri prestrojavanju.

Zanimljivi su i uporedni podaci na međunarodnom nivou. Stopa smrtnosti u saobraćajnim nesrećama u Kantonu Sarajevo, na svakih 100.000 stanovnika, iznosi 3,6 poginulih.

Poređenja radi, prosjek za Evropsku uniju iznosi 4,5 poginulih, dok na svjetskom nivou ta brojka iznosi čak 17,4 na 100.000 stanovnika.

Kanton Sarajevo sa stopom od 3,6 stoji izuzetno dobro, čak i u evropskim okvirima, a razlozi za ovakve rezultate leže u tri ključna faktora, odnosno visokoj koncentraciji policijskih snaga i radarskih sistema, gušćem saobraćaju, koji onemogućava ekstremno velike i opasne brzine u gradu, kvalitetnijoj putnoj infrastrukturi u odnosu na ostatak zemlje.

U narednom periodu fokus će biti na širenju odgovornosti izvan samog MUP-a. Podržan je prijedlog o aktivnom uključivanju Ministarstva za odgoj i obrazovanje, posebno u segmentu edukacije učenika koji su svakodnevni učesnici u saobraćaju.

Također, veći pritisak i odgovornost bit će prebačeni na lokalne općine, koje su prepoznate kao važan faktor s aspekta održavanja i unapređenja lokalne putne infrastrukture, postavljanja adekvatne signalizacije i saobraćajnih znakova.