Europska središnja banka (ESB) ovog bi tjedna mogla prvi put nakon gotovo dvije i pol godine povećati kamatne stope, što ponovno otvara pitanje koliko je europsko gospodarstvo spremno podnijeti skuplje financiranje u trenutku kada rast ostaje slab.

Analitičari očekuju da će ESB povećati ključnu depozitnu stopu za 0,25 postotnih bodova, s 2,00 na 2,25 posto. Razlog je jasan.

Inflacija u europodručju ponovno raste, a energetski šok povezan sa sukobima na Bliskom istoku povećava pritisak na cijene.

Za kompanije, investitore i građane to znači povratak teme za koju se vjerovalo da je uglavnom riješena – borbe između stabilnosti cijena i gospodarskog rasta.

Kamatne stope ESB-a ponovno postaju glavni alat protiv inflacije
Najnoviji podaci pokazuju da su potrošačke cijene u europodručju u svibnju porasle za 3,2 posto na godišnjoj razini.

To je osjetno iznad ciljanih 2 posto koje ESB smatra optimalnom razinom inflacije.

Rast cijena posljednjih mjeseci ponovno dobiva zamah, a dio ekonomista upozorava da bi više cijene energije mogle dodatno zakomplicirati situaciju.

Za razliku od prethodnih inflacijskih valova, sadašnji pritisci dolaze u trenutku kada europsko gospodarstvo pokazuje znakove usporavanja, što monetarnu politiku čini znatno složenijom.

Tržišta povećanje kamata smatraju gotovo sigurnim
Većina ekonomista očekuje da će Upravno vijeće ESB-a u četvrtak odobriti povećanje kamatnih stopa.

Ekonomist ING-a Carsten Brzeski poručio je da bi sve osim povećanja kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... predstavljalo veliko iznenađenje za tržišta.

Takva očekivanja dodatno su ojačana nakon što je glavni ekonomist ESB-a Philip Lane signalizirao da će inflacijske projekcije biti revidirane.

To tržišta tumače kao poruku da središnja banka inflaciju ponovno smatra ozbiljnim rizikom.

Povećanje kamatnih stopa stoga nije samo tehnička odluka.

To je signal investitorima da ESB želi pokazati odlučnost u očuvanju stabilnosti cijena.

Rast cijena energije ponovno mijenja ekonomsku sliku
Najveći problem za europske kreatore monetarne politike jest činjenica da se inflacija ponovno povezuje s energijom.

Nakon što je Europa prošla energetsku krizu izazvanu ruskom invazijom na Ukrajinu, novi sukobi na Bliskom istoku ponovno su povećali neizvjesnost na tržištima nafte i plina.

Više cijene energenata imaju snažan učinak na gospodarstvo.

One povećavaju troškove proizvodnje, transporta i logistike te smanjuju kupovnu moć kućanstava.

Posljedice se brzo prelijevaju na gotovo sve sektore gospodarstva.

Zbog toga ESB mora djelovati prije nego što se inflacijski pritisci dodatno prošire.

Problem za ESB: Gospodarski rast ostaje slab
Dok inflacija traži odlučniju reakciju, gospodarski pokazatelji šalju potpuno drugačiju poruku.

Europodručje je u prvom tromjesečju zabilježilo pad gospodarske aktivnosti od 0,2 posto.

To znači da europsko gospodarstvo već pokazuje znakove slabosti.

U takvom okruženju više kamatne stope mogu dodatno usporiti investicije i potrošnju.

Zbog toga dio ekonomista upozorava da povećanje kamata možda nije nužno.

Glavni ekonomist Allianz-a Ludovic Subran smatra da je riječ prije svega o pokušaju ESB-a da tržištima pošalje poruku kako inflacija ostaje pod kontrolom, a ne o potrebi za agresivnijim zaoštravanjem monetarne politike.

Hoće li ESB nastaviti podizati kamate?
Najvažnije pitanje za tržišta nije samo odluka ovog tjedna.

Puno je važnije hoće li uslijediti novi val povećanja.

Većina analitičara procjenjuje da će eventualni ciklus biti vrlo ograničen.

Moguće je još jedno povećanje tijekom srpnja, ali trenutačno malo tko očekuje dugotrajniji ciklus rasta kamata.

Razlog je uvjerenje da bi učinci viših cijena energije na inflaciju trebali ostati relativno ograničeni.

Ako se situacija na energetskim tržištima stabilizira, pritisak na ESB mogao bi se brzo smanjiti.

Što Kamatne stope ESB-a znače za kompanije?
Za poslovni sektor više kamatne stope znače skuplji kapital.

Kompanije koje planiraju nova ulaganja, širenje poslovanja ili refinanciranje postojećeg duga suočit će se s višim troškovima financiranja.

To posebno pogađa industrije koje zahtijevaju velika ulaganja, poput proizvodnje, energetike, infrastrukture i nekretninskog sektora.

Istodobno, skuplji krediti mogu usporiti potrošnju građana, što dodatno opterećuje poduzeća koja ovise o domaćoj potražnji.

Zbog toga financijski direktori i investitori pozorno prate svaku izjavu iz Frankfurta.

ESB traži ravnotežu između inflacije i rasta
Najveći izazov za Europsku središnju banku nije samo kontrola inflacije.

Jednako je važno izbjeći dodatno slabljenje gospodarstva.

Za Europsku središnju banku kamatne stope ostaju najvažniji instrument u borbi protiv inflacije, ali svako novo povećanje nosi i rizik sporijeg gospodarskog oporavka.

Upravo zato odluka ovog tjedna ima mnogo veće značenje od samog povećanja od 0,25 postotnih bodova.

Ona će pokazati koliko ozbiljno ESB procjenjuje inflacijske rizike i koliko je spreman žrtvovati gospodarski rast kako bi sačuvao stabilnost cijena.

Za europske kompanije i investitore to je možda najvažnije pitanje druge polovice godine, piše financa.