Goldman Sachs snizio je prognozu cijene zlata za kraj 2026. s 4.650 na 4.150 dolara po trojskoj unci, polazeći od očekivanja da će američke Federalne rezerve (Fed) ponovno povećati kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji.... Istodobno su središnje banke u trećem tromjesečju neto kupile 321 tonu zlata, 42 posto više nego godinu ranije.

Goldman je snizio i prognozu za kraj 2027., s 5.400 na 4.800 dolara po unci, objavio je Investing.com. Analitičari banke očekuju da će više američke kamatne stope smanjiti privlačnost zlata među ulagačima koji ga kupuju radi zaštite od monetarnih i fiskalnih rizika.

Banka pritom ne predviđa slabljenje kupnji središnjih banaka. Za 2026. i 2027. očekuje prosječne mjesečne kupnje od 60 tona, znatno više od prosjeka od 17 tona prije 2022. godine.

Koliko je Goldman Sachs promijenio očekivanja?
Nova prognoza za kraj 2026. niža je za 500 dolara, odnosno 10,8 posto, u odnosu na prethodnu procjenu. Za kraj 2027. smanjenje iznosi 600 dolara ili 11,1 posto.

Promjena je izraženija u usporedbi s početkom godine. Financa.ba je u siječnju izvijestila da je Goldman Sachs povisio prognozu cijene zlata za kraj 2026. na 5.400 dolara po unci.

Studenska procjena od 4.150 dolara niža je za 1.250 dolara, odnosno 23,1 posto, od siječanjske. Riječ je o usporedbi dviju prognoza za isti datum, a ne o jednokratnom smanjenju u studenome.

Goldman je tijekom godine više puta mijenjao očekivanja. U službenoj analizi objavljenoj 28. kolovoza predviđao je cijenu od 4.900 dolara po unci do kraja 2026.

Studenska revizija povezana je s promijenjenim očekivanjima američke monetarne politike. Goldmanov scenarij uključuje povećanje Fedove kamatne stope u prosincu, a zatim početak njezina smanjivanja u drugoj polovici 2027.

Takav razvoj mogao bi odgoditi oporavak privatne investicijske potražnje. Zlato ne donosi kamatu, pa viši prinosi na američke obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... povećavaju trošak njegova držanja u odnosu na imovinu koja donosi redoviti prihod.

Središnje banke kupuju više, ali ukupna potražnja za zlatom pada
Središnje banke u trećem su tromjesečju neto kupile 321,2 tone zlata, u usporedbi s 226,3 tone godinu ranije, pokazuju podaci World Gold Councila za treće tromjesečje 2026..

Njihove kupnje premašile su petogodišnji tromjesečni prosjek od 227 tona. U prvih devet mjeseci 2026. dosegnule su ukupno 675 tona, šest posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Ukupna svjetska potražnja za zlatom, uključujući izvanburzovne transakcije, ipak je pala jedan posto, na 1.369 tona.

Vrijednost te potražnje istodobno je porasla 22 posto, na 188 milijardi dolara, što je World Gold Council objavio 3. studenoga. Veća vrijednost uz manju kupljenu količinu posljedica je viših cijena zlata.

Potražnja za zlatnim polugama i kovanicama pala je 19 posto, na približno 268 tona, dok je potrošnja zlatnog nakita smanjena 17 posto, na oko 313 tona.

Visoke cijene ograničile su kupnju nakita, a dio ulagača u poluge i kovanice odgađao je kupnju čekajući jasniji smjer cijene. Kina je bila iznimka: potražnja za tim investicijskim proizvodima porasla je sedam posto.

Za središnje banke zlato ima drukčiju ulogu. One ga kupuju radi upravljanja deviznim rezervama, diversifikacije imovine i smanjenja dugoročnih rizika. Zbog toga njihove odluke ne moraju pratiti ponašanje privatnih ulagača, koji snažnije reagiraju na promjene kamatnih stopa i tržišnih cijena.

Kina i Poljska među najvećim kupcima zlata
Kina i Poljska bile su među najvećim prijavljenim kupcima zlata tijekom trećeg tromjesečja.

Kina je povećala rezerve za približno 63 tone, a Poljska za oko 40 tona, navodi World Gold Council u dijelu izvješća posvećenom središnjim bankama.

Od ukupno procijenjene 321 tone neto kupnji središnjih banaka, javno je prijavljeno približno 120 tona.

Razlika uključuje transakcije koje nisu obuhvaćene pojedinačnim javnim izvješćima, među ostalim zbog kašnjenja izvještavanja ili neobjavljivanja podataka. Stoga kupnje pojedinih država ne prikazuju cjelokupnu aktivnost središnjih banaka.

Goldmanova prognoza prosječnih mjesečnih kupnji od 60 tona pokazuje da banka očekuje nastavak te potražnje i tijekom razdoblja u kojem bi više američke kamatne stope mogle ograničavati ulaganja privatnih investitora.

ETF-ovi povećali zalihe dok im je vrijednost imovine padala
Zlatni ETF-ovi u trećem su tromjesečju povećali zalihe za 211,2 tone, nakon neto odljeva od 47,3 tone u prethodnom tromjesečju. Na kraju rujna držali su rekordnih 4.256 tona zlata.

Kupnja se nastavila i u listopadu. Globalni zlatni ETF-ovi privukli su 2,7 milijardi dolara novih ulaganja, a njihove zalihe povećane su za 19 tona, na 4.275 tona, pokazuju mjesečni podaci World Gold Councila objavljeni 5. studenoga.

Istodobno je vrijednost njihove imovine pod upravljanjem pala šest posto, na 542 milijarde dolara. Pad tržišne cijene zlata nadmašio je učinak novih ulaganja.

Europski fondovi privukli su 1,8 milijardi dolara, a azijski 1,3 milijarde. U Sjevernoj Americi zabilježeni su neto odljevi od 512 milijuna dolara.

Tijekom prvih deset mjeseci 2026. globalni zlatni ETF-ovi privukli su ukupno 41 milijardu dolara, treći najveći iznos u povijesti dostupnih podataka World Gold Councila.

Listopadski podaci pokazuju da dio ulagača nastavlja povećavati ulaganja u zlato i kada njegova cijena pada. Goldmanova niža prognoza zato ne znači da je potražnja oslabila u svim dijelovima investicijskog tržišta.

Zašto Goldman Sachs i UBS različito procjenjuju oporavak zlata?
Goldman Sachs očekuje cijenu od 4.800 dolara do kraja 2027., dok je UBS u analizi od 20. listopada predvidio rast na 5.400 dolara do rujna iste godine.

Rokovi se razlikuju, pa te dvije prognoze nisu izravno usporedive. Ipak, upućuju na različita očekivanja o brzini oporavka cijene zlata.

UBS smatra da bi padovi prema 4.000 dolara mogli privući dugoročne kupce. Banka očekuje nastavak kupnji središnjih banaka, dok visoki javni dug i geopolitička neizvjesnost dodatno podupiru potražnju za zlatom.

Zanimljivo je da i UBS očekuje daljnje povećanje američkih kamatnih stopa. U listopadskoj analizi predvidio je povećanja u prosincu 2026. i ožujku 2027., ali je unatoč tome zadržao prognozu rasta cijene zlata.

Razlika između dviju banaka zato nije u samom očekivanju viših kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ..., nego u procjeni njihova utjecaja na investicijsku potražnju.

Goldman očekuje da će stroža monetarna politika dulje ograničavati interes dijela ulagača. UBS veću težinu pridaje dugoročnim kupnjama središnjih banaka i potrebi za diversifikacijom imovine.

O tome zašto investitori nastavljaju kupovati zlato čak i kada američke obveznice nude visoke prinose Financa.ba već je pisala u listopadu.

Goldman očekuje da će početak smanjivanja Fedovih kamata u drugoj polovici 2027. postupno ublažiti pritisak na cijenu zlata. UBS računa na snažniji oporavak i prije toga, uz nastavak kupnji središnjih banaka, piše Financa.