Globalna distribucija bogatstva ulazi u novu fazu – ne zato što bogatstvo raste, nego zato što raste nejednako. Najnovije procjene pokazuju da bi svijet do početka sljedećeg desetljeća mogao imati gotovo 4.000 milijardera, što otvara pitanje: tko zapravo profitira od suvremene ekonomije?

Eksplozija bogatstva: milijarderi rastu brže nego ikad
Prema analizi konzultantske kuće Knight Frank, danas u svijetu postoji 3.110 milijardera. Projekcije sugeriraju rast od 25% u idućih pet godina, što bi njihov broj povećalo na 3.915.

Ono što je još značajnije jest dinamika rasta među ultrabogatima. Klasa pojedinaca s imovinom većom od 30 milijuna dolara bilježi dramatičan skok – s 162.191 u 2021. na čak 713.626 danas. To je rast veći od 300% u svega nekoliko godina.

Drugim riječima, ne raste samo vrh piramide – širi se cijela elita.

Tehnologija kao katalizator bogatstva
Ključni pokretač ove transformacije nije tradicionalna industrija, nego tehnologija – konkretno umjetna inteligencija i digitalne platforme.

Liam Bailey iz Knight Frank to precizno formulira za TheGuardian:
„Mogućnost skaliranja poslovanja nikada nije bila veća. To izravno omogućuje brže stvaranje velikih bogatstava, dodatno potaknuto tehnologijom i umjetnom inteligencijom.“

Ova promjena u ekonomskom modelu znači da se bogatstvo više ne stvara linearno, nego eksponencijalno – kroz platforme koje mogu doseći globalno tržište bez proporcionalnog rasta troškova.

Geografija bogatstva: novi centri rasta
Rast broja milijardera neće biti ravnomjerno raspoređen.

Najbrži rast očekuje se u Saudijska Arabija, gdje bi broj milijardera mogao porasti s 23 na 65 do 2031. godine. Snažan rast bilježe i europske ekonomije poput Poljska (s 13 na 29 milijardera) te Švedska, gdje se očekuje povećanje od 81%.

Ovi podaci sugeriraju da se kapital ne koncentrira samo u tradicionalnim financijskim centrima, već se širi prema tržištima koja kombiniraju resurse, industriju i tehnološki razvoj.

Nejednakost kao strukturni problem
Dok broj milijardera raste, jaz između najbogatijih i ostatka populacije dodatno se produbljuje.

Prema izvješću organizacije World Inequality Lab, manje od 60.000 ljudi – što čini tek 0,001% svjetske populacije – kontrolira tri puta više bogatstva nego cijela donja polovica čovječanstva.

Takva koncentracija kapitala više nije samo ekonomsko pitanje. Ona postaje političko pitanje – jer kapital sve češće znači i utjecaj.

Pritisak na vlade: porezi na bogatstvo u fokusu
Rastuća nejednakost potaknula je pozive za uvođenje viših poreza na najbogatije, posebno u kontekstu zabrinutosti da ekonomska moć prelazi u politički utjecaj.

Organizacija Oxfam upozorava da je prošle godine zabilježen rekordan broj novih milijardera, čime je njihov ukupan broj prvi put premašio 3.000. Ukupno bogatstvo milijardera procjenjuje se na 18,3 bilijuna dolara.

To znači da se bogatstvo akumulira brže nego što se redistribuira.

Lista najbogatijih: koncentracija na vrhu
Na vrhu globalne ljestvice i dalje dominiraju tehnološki poduzetnici.

Prema podacima Forbes, najbogatija osoba na svijetu je Elon Musk s procijenjenim bogatstvom od 785,5 milijardi dolara. Slijedi Larry Page s 272,5 milijardi dolara, dok je treći Jeff Bezos s 259 milijardi dolara.

Zajednički nazivnik? Tehnologija i platforme koje omogućuju globalni doseg.

Velika Britanija: prvi znakovi zasićenja
Za razliku od globalnog trenda rasta, Ujedinjeno Kraljevstvo bilježi pad broja milijardera. Prema listi The Sunday Times Rich List, u 2025. godini ih je bilo 156 – devet manje nego godinu ranije, što predstavlja najveći pad u 37 godina.

To može signalizirati početak stabilizacije ili promjenu investicijskih tokova prema drugim tržištima.

Što to znači za ekonomiju?
Rast broja milijardera sam po sebi nije problem. Problem nastaje kada taj rast nije praćen proporcionalnim rastom ostatka ekonomije.

Ako se trend nastavi, globalna ekonomija mogla bi se podijeliti na dva paralelna sustava:

jedan u kojem kapital eksponencijalno raste
drugi u kojem većina stanovništva stagnira
U takvom scenariju, pitanje više nije koliko bogatstva postoji – nego kako je raspoređeno, piše financa.