Europske vlade strahuju da bi Vladimir Putin mogao iskoristiti sadašnji trenutak za napad. Dužnosnici i zakonodavci iz područja obrane pribojavaju se da će Kremlj sljedeću godinu ili dvije, dok je Donald Trump još u Bijeloj kući, a Europska unija nije ojačala svoje vojne kapacitete, vidjeti kao idealnu priliku za testiranje predanosti Zapada NATO savezu. Iako je rat u Ukrajini pokazao granice moći Moskve, ruski predsjednik već dugo iskazuje želju za osvajanjem novih teritorija, piše Politico.

"Stvari bi se mogle odviti vrlo brzo - Rusija sada ima svoju priliku", rekao je Mika Aaltola, finski zastupnik desnog centra u Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta. "SAD se povlači iz Europe, transatlantski odnosi su u rasulu, a EU još nije sasvim spremna sama preuzeti odgovornost."

Ciljani napad
Iako obrambeni dužnosnici ne isključuju mogućnost kopnene ofenzive na neku od članica NATO-a, smatraju je malo vjerojatnom s obzirom na to koliko je Rusija rastegnuta borbama u Ukrajini, kako navode jedan visoki diplomat NATO-a i trojica europskih obrambenih dužnosnika.

Puno je izglednije da bi Putin mogao poduzeti nešto ciljano ili izvesti upad osmišljen da stvori nejasnu situaciju, nadajući se da će posijati razdor unutar NATO-a oko toga treba li aktivirati klauzulu o zajedničkoj obrani iz članka 5, objasnio je Aaltola.

Članak 5. navodi da saveznici oružani napad na jednoga od njih trebaju smatrati napadom na sve, no Trump, čiji mandat završava u siječnju 2029., nazvao je NATO "tigrom od papira".

Bivši litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis, koji je također upozorio na Putinov "povoljan trenutak", rekao je da bi ruski predsjednik mogao "proširiti sukob na nekog drugog susjeda kako bi pokušao izbjeći ponižavajuće pregovore s Ukrajinom".

Premda je europska potrošnja na obranu naglo porasla nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, puni učinak na terenu osjetit će se tek za nekoliko godina. Prema Planu spremnosti za obranu EU, cilj bloka je biti spreman "vjerodostojno odvratiti protivnike i odgovoriti na svaku agresiju" do 2030. godine.

Što će Trump učiniti sljedeće?
"To bi mogla biti neka sitnica na psihološkoj razini koja bi nas prestrašila, ako Putin procijeni da nas takva eskalacija čini slabijima, da se zbog nje osjećamo ugroženo i da smanjujemo podršku Ukrajini", izjavio je Ville Niinistö, bivši finski ministar i predsjednik Izaslanstva EP-a u Odboru za parlamentarnu suradnju EU-Rusija. "Rusija nije svemoćna", dodao je, "ali i očaj je opasan."

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je u subotu da je "najveća prijetnja transatlantskoj zajednici" "raspad našeg saveza koji je u tijeku". Ako Putin promatra Trumpovu predanost NATO-u, u obzir će uzeti i njegove unutarnje političke izazove.

Jedan visoki europski obrambeni dužnosnik smatra da bi, ako republikanci loše prođu na međuizborima u studenom, Trump mogao pokušati pridobiti svoju bazu jačim pritiskom na Europu i NATO te daljnjim povlačenjem podrške Ukrajini uoči američkih predsjedničkih izbora 2028.

SAD je u petak objavio povlačenje 5000 američkih vojnika iz Njemačke, a Trump je prijetio istim potezom za Italiju i Španjolsku. "Postoji rizik od još goreg zaokreta" u američkom stavu prema NATO-u zbog domaće političke klime, rekao je visoki obrambeni dužnosnik. Kako bi se ta prijetnja otklonila, EU mora "snažno i zajednički ulagati" da bi se mogla sama obraniti.

 
Različite opcije
Činjenica da je Rusija oslabljena, da Ukrajina prodire kroz njezinu obranu i napada duboko u njezin teritorij, uz rastuće vojne gubitke i uspjehe Kijeva u vraćanju teritorija, čini Putina samo opasnijim za Europu u ovom trenutku, smatra Aaltola.

"Širenje sukoba na druga bojišta moglo bi Rusiji dati adut u pregovorima... rat iscrpljuje njihove resurse, pa traže izlaz", rekao je. A taj izlaz, prema njemu, "nisu mirovni pregovori, već širenje sukoba".

Putin ima mnogo "mekih" meta na izbor, a napad bi mogao "poprimiti različite oblike", pri čemu je malo vjerojatno da će Kremlj učiniti nešto očito poput "upada tamo gdje je NATO jak, kao na poljskoj granici". "To bi mogla biti operacija dronovima, operacija na Baltičkom moru... Nešto na Arktiku, ciljanje malih otoka. Imaju flotu u sjeni, koja je već djelomično militarizirana", rekao je Aaltola.

"Napad dronom ne zahtijeva trupe, ne zahtijeva prelazak granice." Pokretanjem takve operacije, Putin bi pokušao izvršiti pritisak na europske saveznike Ukrajine, istovremeno izbjegavajući mogući odgovor SAD-a.

Nesuglasice u procjenama
"Ako nema napada preko granice, SAD bi mogao reći da to strateški nije toliko važno", objasnio je Aaltola. "Opterećeni su resursima u Iranu, pa bi možda savjetovali pregovore s Rusijom. A to je upravo ono što bi Rusija ovim pokušala postići."

Europa nije jedinstvena u procjeni ozbiljnosti ruske prijetnje. Postoji napetost između političara iz zemalja poput Finske i Litve, koji dižu uzbunu i tvrde da Europa hitno treba ojačati svoju obranu usred kašnjenja američkog oružja zbog rata u Iranu, te opreznijeg pristupa u Estoniji i samom NATO-u, gdje dužnosnici kažu da svaki alarmizam ide na ruku Putinu.

No, oni koji umanjuju prijetnju riskiraju da Europu uljuljaju u lažni osjećaj sigurnosti, rekao je Aaltola. "To je zapravo najgora stvar koju možete stvoriti u demokratskim zemljama. Moramo rasporediti resurse, a ako postoji lažni osjećaj sigurnosti, onda se resursi ne dodjeljuju obrani."

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sugerirao je da bi se Rusija mogla pripremati za napad na "jednu od baltičkih zemalja, na primjer". Visoki dužnosnici u Kijevu rekli su da su te zemlje mete zbog svoje podrške Ukrajini. Političari u baltičkim zemljama pokušali su umanjiti tu prijetnju, a skeptični su i dužnosnici u NATO-u.

Dugoročan sukob
"Rusija je prezauzeta u Ukrajini", rekao je estonski predsjednik Alar Karis. "Mislim da nema dovoljno kapaciteta da pokuša" voditi rat i na Baltiku. Taj argument ponovili su visoki diplomat NATO-a i trojica europskih obrambenih dužnosnika.

"Smatram to vrlo malo vjerojatnim", rekao je diplomat NATO-a. Putinov "samoubilački nagon ima svoje granice - pogotovo kada nema očite i neposredne koristi." Drugi europski obrambeni dužnosnik je dodao: "Jasno je da se Rusija vidi u dugoročnoj konfrontaciji sa Zapadom, piše index.

Međutim, trenutno ostajemo pri procjeni da ne postoji kratkoročna vojna prijetnja NATO-u zbog angažmana Rusije u Ukrajini. To ne znači da ne bismo trebali ostati oprezni, jer bi Rusija mogla pogrešno procijeniti naše jedinstvo i odlučnost."

Ipak, kako je i sam Karis priznao, Europa ne smije ništa isključiti. "Nikad se ne zna. Nitko nije očekivao ni rat u Ukrajini", rekao je estonski predsjednik. "Budni smo. Spremni smo. Držimo oči otvorene."