Mexico City tone gotovo 25 centimetara godišnje, pokazuje nova satelitska snimka koju je ovaj tjedan objavila NASA, što ga svrstava među gradove koji najbrže tonu na svijetu.

Jedno od najvećih i najnaseljenijih urbanih područja na svijetu, s površinom od oko 7800 četvornih kilometara i oko 22 milijuna stanovnika, meksička prijestolnica i okolni gradovi izgrađeni su na nekadašnjem dnu jezera. Mnoge ulice u središtu grada nekoć su bile kanali.

Produbljivanje kronične krize s vodom
Masovno crpljenje podzemnih voda i urbani razvoj značajno su smanjili vodonosnik, zbog čega grad tone već više od stoljeća. Posljedica su vidljivo nagnuti spomenici i starije građevine, poput Metropolitanske katedrale, čija je gradnja započela 1573. godine. 

Smanjenje vodonosnika dodatno je pogoršalo kroničnu krizu s vodom, za koju se očekuje da će se nastaviti produbljivati, piše Assoacited Press (AP).

"Oštećuje se dio ključne infrastrukture Mexico Cityja, poput podzemne željeznice, odvodnog sustava, opskrbe vodom, stambenih objekata i ulica. Riječ je o vrlo velikom problemu", rekao je Enrique Cabral, istraživač geofizike na Nacionalnom autonomnom sveučilištu u Meksiku.

Metropolitanska katedrala
"Imamo jednu od najvećih brzina slijeganja tla na svijetu"
Mexico City tone toliko brzo da se to može uočiti iz svemira. U nekim dijelovima grada tlo se spušta prosječnom brzinom od oko 2 centimetra mjesečno, pokazuje novo NASA-ino izvješće, primjerice u području glavne zračne luke i kod poznatog spomenika Anđeo neovisnosti.

To znači da godišnje grad tone oko 24 centimetra. U manje od jednog stoljeća ukupno je potonuo više od 12 metara, prema Cabralu. "Imamo jednu od najvećih brzina slijeganja tla na svijetu", naglasio je.

NASA-ine procjene temelje se na mjerenjima provedenima između listopada 2025. i siječnja 2026. pomoću snažnog satelita NISAR, koji može pratiti promjene na površini Zemlje u stvarnom vremenu. Riječ je o zajedničkom projektu NASA-e i Indijske organizacije za istraživanje svemira.

Paul Rosen, znanstvenik uključen u projekt, napomenuo je da projekt, prikupljajući podatke iz svemira, "govori i o tome što se zapravo događa ispod površine". "U biti dokumentiramo sve te promjene unutar jednog grada. Možete vidjeti puni razmjer problema", izjavio je. 

Vlasti desetljećima ignorirale problem
Tim se nada da će s vremenom moći još preciznije analizirati pojedina područja, pa čak i dobiti mjerenja za svaku pojedinu zgradu. Šire gledano, istraživači planiraju primijeniti ovu tehnologiju diljem svijeta kako bi pratili prirodne katastrofe, promjene rasjeda, učinke klimatskih promjena u područjima poput Antarktike i druge procese.

Rosen vjeruje da bi se sustav mogao koristiti i za jačanje sustava ranog upozoravanja, primjerice kako bi znanstvenici mogli upozoriti vlasti na potrebu za evakuacijom u slučaju erupcija vulkana. "Za Mexico City ova tehnologija predstavlja velik iskorak u proučavanju problema slijeganja tla i ublažavanju njegovih najtežih posljedica", tvrdi Cabral.

Vlasti su desetljećima uglavnom ignorirale problem, osim stabilizacije temelja ispod pojedinih spomenika poput katedrale. No nakon nedavnog pogoršanja krize s vodom, kaže Cabral, počele su više ulagati u istraživanja.

Snimke satelita NISAR i podaci koji iz njih proizlaze bit će ključni za znanstvenike i vlasti u planiranju rješenja. "Da bismo dugoročno ublažili ovaj problem, prvi korak je da ga uopće razumijemo", zaključio je Cabral, piše index.