U nedjelju, 3. svibnja, navršilo se 34 godine od zbivanja u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, točnije od stradanja pripadnika tadašnje ЈNA, koji su bili u vojnoj koloni koja se povlačila. Godišnjicu tog događaja su obilježili Srbi koji su u tri autobusa u Dobrovoljačku ulicu iz Istočnog Sarajeva stigli uz prisustvo pojačanih policijskih snaga, gdje su upriličili mirnu šetnju te položili cvijeće na mjestu zbivanja. Prethodno je u crkvi Svetog velikomučenika u Istočnom Novom Sarajevu služen parastos u okviru obilježavanja 34 godine od zločina u Dobrovoljačkoj ulici gdje je, prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih RS-a, 2. i 3. svibnja 1992. ubijeno najmanje 28 pripadnika ЈNA.

Ostojić: Tri naroda ovdje imaju tri različite istine

Komemorativnim skupovima u Istočnom Sarajevu te u Sarajevu nazočila je i članica Predsjedništva BiH iz RS-a Željka Cvijanović, koja je poručila da je napad na vojnike, objekte i kolonu ЈNA koja se povlačila iz Sarajeva bio još jedan zločin protiv mira u tom gradu koji su počinile, kako je navela, 'muslimanske paravojne snage'. 

- Ovaj masakr predstavljao je odraz namjere Alije Izetbegovića žrtvovati mir za 'suverenu Bosnu', dodaje se u objavi Cvijanović na Instagramu. Ona je dodala da dužnosnici iz RS-a, i nakon 34 godine, stoje mirno i dostojanstveno, suučestvujući u bolu s preživjelima i s obiteljima žrtava. 

- Čuvamo sjećanje i zahtijevamo pravdu, svjesni da je ona za Srbe u BiH, ne samo spora, već često i nedostižna, zaključila je. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS-a Radan Ostojić ukazao je da, ni nakon više od tri desetljeća, slučaj 'Dobrovoljačka' ostaje bez pravosudnog epiloga, što je, kako je ocijenio, primjeru selektivne pravde prema srpskim žrtvama. Govoreći o zbivanjima iz svibnja 1992., ministar Ostojić je istakao da se, unatoč vremenskoj distanci, narativi o ratu u BiH nisu promijenili. On je iznio i podatak da su u napadu u Dobrovoljačkoj ulici tijekom 2. i 3. svibnja 1992. ubijena 42 pripadnika ЈNA, 71 osoba je ranjena, dok ih je više od 200 zarobljeno. Navodeći dugotrajnost procesa i starosnu dob optuženih kao ključne razloge, ministar ne očekuje da će tekući sudski postupci u tom predmetu u BiH biti okončani pravomoćnim presudama. Govoreći o širem kontekstu, Ostojić je ocijenio da bez utvrđivanja istine o ratnim događajima nije moguće izgraditi povjerenje među narodima u BiH. 

- Smatram da je priča o povjerenju, stabilnosti u BiH, totalna iluzija. Tri naroda koja žive na ovim prostorima imaju tri različite istine i to je zbilja koja traje stoljećima. Tri naroda ovdje stoljećima imaju i tri vjere, tri pisma i tri jezika. Ali tri istine postoje, one su postojale i vjerojatno će postojati i ubuduće. Nikada tu nekog iskrenog pomirenja nema, niti će biti jedinstvene povijesti, cijeni Ostojić koji je, izrazivši žaljenje tom činjenicom, naveo da Srbi žive u jednoj državi u kojoj su zarobljeni. 

- Obzirom na povijesne činjenice, na ono što se desilo tijekom građanskog rata i na ono što se desilo poslije njega, mislim da je jedini izlaz da se BiH podijeli na dvije države, da Republika Srpska dobije svoju samostalnost, a što će ostali raditi, to je njihov problem, naveo je ministar Ostojić.

Bivši pripadnici 'Zelenih beretki': Pokušava se iskriviti povijest

I bivši pripadnici 'Zelenih beretki' i pripadnici Armije Republike BiH okupili su se u nedjelju u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu kako bi obilježili 2. i 3. svibanj, datume koje se smatra ključnim za obranu glavnog grada ali i države BiH. Pripadnici 'Zelenih beretki' su odali počast poginulim braniteljima uz poruku da su oni heroji koji su ugradili svoje živote u temelje domovine. Ahmed Hasanović, zapovjednik 'Zelenih beretki' za mlade, kazao je da zna sve s tim zbivanjima u svezi.

- Mi smo ovdje vratiti sjećanje na naše šehide, naše borce, stati tamo gdje su naši očevi, prijatelji stajali, biti na tom putu. Mi smo tu za mir, tu smo braniti državu, druge domovine nemamo. Želimo živjeti normalno, nije nam do problema, riječi su Hasanovića. Bivši pripadnik 'Zelenih beretki' Ismir Nokto kazao je da se danas došlo do cifre od 28 ubijenih pripadnika JNA, iako se ranije baratalo ciframa od stotinu ljudi. 

- Želim reći da su za Dobrovoljačku optuženi ljudi koji veze nemaju s tim. Čula su se dva-tri pucnja i onda Divjak govori: 'Stanite, ne pucajte'. Pucnji se više nisu čuli. Nisu oni bili postrojeni u redu da jedan metak deset ljudi ubije. Vidi se kako prolazi neoštećeno medicinsko vozilo, zapucalo se kod Alipašine džamije zato što nisu stali na znak 'stop'. To isto vozilo vidimo kasnije u Vojnoj bolnici. Masakr se ovdje nije desio, odvjetnici optuženih imaju sve crno na bijelo, samo neka pokažu snimak, rekao je Nokto.

Dana 3. svibnja 1992. godine, u bivšoj ulici Dobrovoljačka u Sarajevu, prilikom povlačenja konvoja vojnika Jugoslavenske narodne armije (JNA) iz vojarne na Bistriku, u kojoj se nalazio stožer tadašnje Druge vojne oblasti, došlo je do vatrenog okršaja između pripadnika Teritorijalne obrane Republike BiH i JNA. Tog dana je, prema svjedočenju tadašnjeg zapovjednika Druge vojne oblasti JNA Milutina Kukanjca, u Dobrovoljačkoj ubijeno šest osoba, dok je u konvoju ukupno bio 261 pripadnik JNA. Tužiteljstvo BiH raspolaže podacima o osam smrtno stradalih. Vlasti RS-a, s druge strane, tvrde da su u sukobima 2. i 3. svibnja ubijena 42 pripadnika JNA. Dan ranije, 2. svibnja 1992., jedinice JNA pokušale su zauzeti zgradu Predsjedništva Republike BiH, no u tome nisu uspjele. Izlazak kolone pripadnika JNA iz Sarajeva bio je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu tadašnjeg predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića, kojeg su 2. svibnja u Sarajevskoj zračnoj luci zarobili pripadnici JNA na povratku s mirovnih pregovora u Lisabonu. Konvoj vozila JNA, pod pratnjom jedinica UNPROFOR-a, krenuo je 3. svibnja iz stožera Druge vojne oblasti na Bistriku ka Lukavici, ali je zaustavljen na Drveniji, u Dobrovoljačkoj ulici.

Haaški sud je u predmetu 'Dobrovoljačka' ustanovio da je kolona JNA bila legitimna vojna meta. Za mnoge taj datum predstavlja svojevrsni "dan D", trenutak kada je, kako smatraju, BiH obranjena te je spriječen projekt tzv. 'velike Srbije'.